2005.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. | 2006. | 2007. | 2008. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2005. (rimski: MMV), bila je četvrta godina 21. stoljeća. Započela je u subotu.

Obilježena je kao Svjetska godina fizike u znak stote obljetnice Einsteinove "čudesne godine" (lat. annus mirabilis).

Događaji[uredi | uredi kôd]

14. siječnja – Svemirska sonda Huygens spustila se na površinu Titana, najvećeg mjeseca planeta Saturna.
16. siječnja – Stjepan Mesić po drugi put izabran za hrvatskog predsjednika.
25. siječnja – Najmanje 215 poginulih u stampedu tijekom vjerskog hodočašća u Indiji.
1. veljače – Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što ga je Hrvatska potpisala s Europskom unijom
6. veljače – Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Tunisu izgubivši od Španjolske rezultatom 34:40.
14. veljače
- U samoubilačkom bombaškom napadu u Bejrutu poginuo je bivši libanonski premijer Rafik Hariri i najmanje 15 ostalih osoba dok ih je ozlijeđeno najmanje 135.
- Oko 59 poginulih i 200 ozlijeđenih u požaru koji je izbio u džamiji u glavnom iranskom gradu Teheranu.
19. veljače – Više od 30 poginulih u samoubilačkom bombaškom napadu u Iraku.
22. veljače – Više od 500 poginulih i 1000 ozlijeđenih u potresu snage 6,4 po Richterovoj ljestvici u južnom Iranu.
19. ožujka – Oko 30 poginulih i više od 50 ozlijeđenih u bombaškim napadima u Kataru i Pakistanu.
- 59 poginulih u eksploziji rudnika u Kini.
20. ožujka – Potres magnitude 7 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje zapadno od otoka Kyushu u Japanu. Poginula je jedna osoba, a ozlijeđeno ih najmanje 250.
2. travnja – Umro papa Ivan Pavao II.
7. travnja – Poznati britanski proizvođač automobila MG Rover odlazi u stečaj nakon propalih planova da se udruži s kineskim proizvođačem Shanghai Automotive Industry Corporation.
15. travnja – Na putu Zrenjanin-Novi Sad dogodila se teška prometna nesreća, kada je autobus zrenjaninske firme "Autobanat" pao s mosta u rijeku Tisu.Poginulo više od deset osoba, a nekoliko je lakše i teže ozlijeđeno. Predsjednik Srbije, Boris Tadić, iste večeri posjetio povrijeđene u zrenjaninskoj bolnici.
19. travnja – Joseph Ratzinger izabran za novog papu Benedikta XVI.
25. travnja – 107 poginulih i 456 ozlijeđenih u iskakanju putničkog vlaka iz tračnica u Japanu.
27. travnja – U francuskom gradu Toulouseu održan je prvi let Airbusa A380, trenutačno najvećeg putničkog zrakoplova na svijetu.
19. svibnja – U kina je stigao film Osveta Sitha, posljednji nastavak najpoznatijeg znanstveno fantastičnog filmskog serijala Ratovi zvijezda.
25. svibnja – Nogometaši kluba Liverpool FC osvojili su Ligu prvaka pobijedivši AC Milan rezultatom 3:1 nakon izvođenja jedanaesteraca u finalu odigranom u Istanbulu.
13. lipnja – U siječnju započeto suđenje pjevaču Michaelu Jacksonu završeno je oslobađajućom presudom u svih 10 optužbi za otmicu i zlostavljanje djece.
4. srpnja – NASA-ina svemirska letjelica Deep Impact udarila u komet Tempel 1 stvorivši krater za znanstvena proučavanja.
6. srpnja – London dobio domaćinstvo Olimpijskih igara 2012.
7. srpnja – U simultanim samoubilačkim napadima na tri vagona podzemne željeznice i jedan autobus u Londonu je poginulo 56 osoba, a ozlijeđeno ih je više od 200.
11. srpnja – Obilježeno deset godina od masakra u Srebrenici.
21. srpnja – Ponovni bombaški napad u Londonu. 4 bombe ciljane na 3 vlaka podzemne željeznice i jedan autobus nisu eksplodirale punom snagom te je ozlijeđena samo jedna osoba.
23. srpnja – Višestruke eksplozije pogodile su turističko odredište Sharm el-Sheik u Egiptu ubivši više od 60 ljudi.
26. srpnja – Lansiran Space Shuttle Discovery. To je prvi let nekog Space Shuttlea u gotovo dvije i pol godine nakon nesreće Columbije.
2. kolovoza – Vojni udar srušio predsjednika Maaouiya Ould Sid Ahmed Tayu s vlasti Mauritanije.
6. kolovoza – Zrakoplov koji je letio iz Italije u Tunis srušio se u Sredozemno more. Poginulo je 16 od ukupno 39 putnika i članova posade.
9. kolovoza – Space Shuttle Discovery vratio se u vojnu bazu u Kaliforniji.
12. kolovoza – U atentatu u Colombu ubijen ministar vanjskih poslova Šri Lanke Lakshman Kadirgamar.
- NASA lansirala Mars Reconnaissance Orbiter.
14. kolovoza – U padu ciparskog putničkog aviona Boeing 737 kraj Atene 122 mrtvih.
16. kolovoza – Zrakoplov McDonnell Douglas MD-80 kolumbijske kompanije West Caribbean Airways udario je u planinu u Venezueli zbog kvara oba motora. Poginula su 152 putnika.
29. kolovoza – Uragan Katrina pogodio je američku obalu Meksičkog zaljeva i gotovo potpuno poplavio grad New Orleans u saveznoj državi Louisiani. Poginulo je više od 1000 osoba, a 500.000 moralo je napustiti svoje domove.
5. rujna – 117 poginulih u zrakoplovnoj nesreći u Indoneziji.
19. rujna – Eksplozija pisma bombe u britanskom veleposlanstvu u Zagrebu.
24. rujna – Uragan Rita pogodio je američku obalu Meksičkog zaljeva i po drugi put u mjesec dana poplavio New Orleans. Savezne države Alabama, Louisiana, Mississippi i Teksas su također bile zahvaćene olujom.
1. listopada – 26 poginulih i više od 100 ozlijeđenih u bombaškom napadu na Baliju.
4. listopada – Uragan Stan pogodio je Meksiko i Srednju Ameriku ubivši više od 1620 ljudi.
8. listopada – Oko 80.000 ljudi poginulo je u potresu magnitude 7,6 koji je pogodio Kašmir.
19. listopada – Početak suđenja Saddamu Husseinu.
17. studenog – Vice Vukov zadobio teške ozljede glave nakon pada po stepenicama Hrvatskog sabora.
30. studenog – U Francuskoj obavljena prva transplantacija ljudskog lica.
4. prosinca – Hrvatska teniska reprezenatacija osvojila Davis Cup. U dramatičnom finalu u Bratislavi, Hrvatska je pobijedila Slovačku s 3:2 i po prvi puta u povijesti osvojila Davis Cup.
6. prosinca – Iranski zrakoplov udario je u deseterokatnicu u Teheranu. Poginulo je svih 94 putnika i članova posade i 34 stanovnika zgrade.
11. prosinca – Požar u skladištu nafte sjeverno od Londona.

Rođenja[uredi | uredi kôd]

8. svibnja – Martin Kosovec, hrvatski pjevač
31. listopada – Leonor od Borbóna, španjolska princeza
15. studenoga – Matija Legović, hrvatski biatlonac

Smrti[uredi | uredi kôd]

Siječanj[uredi | uredi kôd]

2. siječnja – Edo Murtić, hrvatski slikar (* 1921.)
2. siječnja – Maclyn McCarty, američki genetičar (* 1911.)
6. siječnja – Ali Shukria, kosovski albanski političar (* 1919.)
11. siječnja – Franjo Hocenski, hrvatski političar (* 1945.)
16. siječnja – Miodrag Popović-Deba, srpski glumac (* 1928.)
17. siječnja – Virginia Mayo, američka glumica (* 1920.)
22. siječnja – Petar Guberina, hrvatski jezikoslovac (* 1913.)
23. siječnja – Johnny Carson, američki televizijski voditelj (* 1925.)
25. siječnja – Phillip Johnson, američki arhitekt (* 1906.)
26. siječnja – Alenka Rančić, hrvatsko-srpska glumica (* 1935.)
29. siječnja – Ephraim Kishon, izraelski humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj (* 1924.)

Veljača[uredi | uredi kôd]

2. veljače – Max Schmelling, njemački boksač (* 1905.)
4. veljače – Ossie Davis, američki glumac (* 1917.)
10. veljače – Arthur Miller, američki književnik (* 1915.)
10. veljače – Jean Cayrol, francuski književnik (* 1911.)
13. veljače – Lucia dos Santos, portugalska redovnica (* 1907.)
14. veljače – Rafik Hariri, libanonski premijer (* 1944.)
16. veljače – Nicole DeHuff, američka glumica (* 1975.)
20. veljače – Sandra Dee, američka glumica (* 1942.)
22. veljače – Simone Simon, francuska glumica (* 1910.)
22. veljače – Mladen Delić, hrvatski sportski komentator (* 1919.)

Ožujak[uredi | uredi kôd]

3. ožujka – Rinus Michels, nizozemski nogometaš i trener (* 1928.)
6. ožujka – Teresa Wright, američka glumica (* 1918.)
6. ožujka – Hans Albrecht Bethe, njemačko-američki fizičar (* 1906.)
9. ožujka – Lucija Rudan, hrvatska pjesnikinja (* 1911.)
19. ožujka – John DeLorean, američki proizvođač automobila (DMC-12) (* 1925.)
22. ožujka – Clemente Domínguez y Gómez, španjolski svećenik (* 1946.)
29. ožujka – Johnnie Cochran, američki odvjetnik (* 1937.)
31. ožujka – Terri Schiavo, Amerikanka koja je bila u komi 15 godina, a njen slučaj je izazvao velik interes svjetske javnosti (* 1963.)

Travanj[uredi | uredi kôd]

2. travnja – Ivan Pavao II., papa (* 1920.)
5. travnja – Saul Bellow, američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade (* 1915.)
6. travnja – princ Rainier III., vladar kneževine Monako (* 1923.)
13. travnja – Nikola Ljubičić, general Jugoslavenske narodne armije i predsjednik Predsjedništva Srbije (* 1916.)
13. travnja – Nathaniel Weyl, američki ekonomist i pisac (* 1910.)
19. travnja – Ruth Hussey, američka glumica (* 1911.)
22. travnja – Eduardo Paolozzi, britanski slikar i kipar (* 1924.)
23. travnja – Sir John Mills, engleski glumac (* 1908.)
23. travnja – Andre Gunder Frank, njemački sociolog i ekonomist (* 1929.)
25. travnja – Mira Nikolić, srpska glumica (* 1936.)
26. travnja – Augusto Roa Bastos, paragvajski književnik (* 1917.)
26. travnja – Maria Schell, austrijska glumica (* 1926.)

Svibanj[uredi | uredi kôd]

13. svibnja – Miroslav Šutej, hrvatski slikar i grafičar (* 1936.)
25. svibnja – Zoran Mušič, slovenski slikar (* 1909.)
27. svibnja – George Mikan, američki košarkaš (* 1924.)
27. svibnja – Dragoslav Andrić, srpski pisac i dramaturg (* 1923.)

Lipanj[uredi | uredi kôd]

1. lipnja – George Mikan, američki košarkaš (* 1924.)
6. lipnja – Anne Bancroft, američka glumica (* 1931.)
13. lipnja – Álvaro Cunhal, portugalski političar (* 1913.)
17. lipnja – Tetjana Jablonska, ukrajinska slikarica (* 1917.)

Srpanj[uredi | uredi kôd]

1. srpnja – Luther Vandross, američki pjevač (* 1951.)
4. srpnja – Marga López, meksička glumica (* 1924.)
6. srpnja – Claude Simon, francuski književnik (* 1913.)
17. srpnja – Ljiljana Kontić, srpska glumica (* 1931.)

Kolovoz[uredi | uredi kôd]

1. kolovoza – Fahd bin Abdul Aziz al-Saud, saudijski kralj (* 1923.)
4. kolovoza – André Waterkeyn, belgijski hokejaš na travi (* 1917.)
8. kolovoza – Barbara Bel Geddes, američka glumica (* 1922.)
12. kolovoza – Lakshman Kadirgamar, ministar vanjskih poslova Šri Lanke (* 1932.)
16. kolovoza – Brat Roger, švicarski svećenik (* 1915.)
20. kolovoza – Miljenko Kovačić, hrvatski nogometaš (* 1973.)
22. kolovoza – Andrónico Luksic, čileanski poduzetnik (* 1926.)
24. kolovoza – Ratimir Kalmeta, hrvatski zemljopisac i znanstvenik (* 1916.)
29. kolovoza – Zvjezdana Bašić, hrvatska pijanistica i klavirska pedagoginja (* 1926.)
31. kolovoza – Sonja Hlebš, slovenska glumica (* 1927.)
31. kolovoza – Józef Rotblat, britanski fizičar (* 1908.)

Rujan[uredi | uredi kôd]

12. rujna – John Slade, američki hokejaš na travi (* 1908.)
14. rujna – Robert Wise, američki filmski montažer, redatelj i producent (* 1914.)
15. rujna – Sidney Luft, američki producent (* 1915.)
19. rujna – Branko Mihaljević, hrvatski skladatelj, književnik i novinar (* 1931.)
20. rujna – Simon Wiesenthal, austrijski politički aktivist (* 1908.)
27. rujna – Ronald Golias, brazilski glumac (* 1929.)
28. rujna – Leo Sternbach, hrvatski kemičar (* 1908.)
28. rujna – Lorand Kilbertus, srpski glazbenik (* 1928.)
30. rujna –
- James Dean, američki televizijski i filmski glumac (* 1931.)
- Mirko Sabolović, hrvatski romanopisac, književnik i scenarist (* 1935.)