Razgovor sa suradnikom:Kubura: razlika između inačica

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
OĆETE LI U RAZGOVORU POČET REČENICU SA "SAM BIO U ŠKOLI.", "JE RADIO DOKASNA." itd. itd. ?????? zaštooooo
Redak 240: Redak 240:


Dobro, kad ću ja uredit [[Montreal Canadiens|Montreal]]? [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 18:17, 13. siječnja 2015. (CET)
Dobro, kad ću ja uredit [[Montreal Canadiens|Montreal]]? [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 18:17, 13. siječnja 2015. (CET)
:Zašto uporno stavljaš/stavljate prednaglasnice odmah iza zagrada ili zareza? Zar ne shvaćaš/shvaćate da je to krivo? uhu neugodno? razlog zbog kojega se čelo mršti? Uistinu ne shvaćam. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 08:57, 14. siječnja 2015. (CET)


== Re:Do you need help? ==
== Re:Do you need help? ==

Inačica od 14. siječnja 2015. u 08:57

Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12


13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

RE: Željezničari iz Karlovca i Sarajeva

Što se tiče sezone 1971./72. na linku koji sam koristio (arhiva yu lige) je Željezničar iz Sarajeva, a također su ga je za tu sezonu i Mosor i Bajrović stavili u knjizi Od Starog Placa do vrha Europe, Split, 2005.
No u Enciklopedija fizičke kulture 2, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. stoji da je to Željezničar iz Karlovca
Korisnik koji je upisivao sezone 2. lige zapad je navodno koristio arhivu slovenske Večeri. Također može biti problem i to da se tada druga liga igrala odmah nakon prve lige, pa se dešavalo da momčadi koje su ispale iz prve lige (nakon normalne sezon jesen/proljeće), odigraju proljeće/ljeto u drugoj ligi i onda se opet vrate u prvu...nisam siguran koji je od ova dva, pa da ostavimo ovo zasad tako.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 20:43, 21. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

(bez naslova)

Kaj se tiče nalaženja izvora, nisam ga uspel najti v medijima ili tak, a informaciju sam čul jer je na poslu kružil mail v kojem je bila informacija da je profesor umrl v Bariju. Nbanic (razgovor) 07:00, 21. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Bum nastojal, a nastojal sam i ve, samo kaj nisam bil našel. Dodatno, izvor koji je rekel da je profesor umrl je bil jako pouzdani (ljudi koji su ga poznali). Nbanic (razgovor) 04:40, 23. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Rocket

Sve najbolje, Kuburo. Čemu krivela donjih podnaslova nakon tablice? Splićanin (razgovor) 01:24, 26. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Iskrivljen podnaslov ===Popis dobitnika=== desno od tablica... Podpitanja: Jesu li ti tablice jedna pored druge? Je li možda kod tebe popis dobitnika na svom uobičajenom (očekivanome) mjestu? Splićanin (razgovor) 01:37, 26. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Txillardegi

on je prepisa tu listu sa en.wiki (odakle san ja i preveo članak!) pa bi valjda tribalčo bit OK: --Àntó Añtó 11:57, 27. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

RE: Jel ovo točno

Pozdrav. To je kopirano s engleske i njemačke wikipedije. Svi ostali portali koji pišu o takvim stvarima imaju iste podatke osim elevacije topa. Prema tim portalima ona je od -3 do +65 stupnjeva. Primjer: [1] --Culo-sija 13:22, 27. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Pravopis

Zašto ovdje stoji Katolička crkva, a ovdje sljedeće:

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija, nadbiskupija, biskupija, redova i družba te u njihovim ustaljenim skraćenim imenima:

  • Crkva; Anglikanska Crkva, Evangelička Crkva, Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva
  • Sveta stolica; Zadarska nadbiskupija; Porečko‑pulska biskupija; Župa svete Anastazije, Župa svetoga Jeronima; Župni ured Duha Svetoga, Župni ured Kraljice Svete Krunice; Židovska općina Dubrovnik; Islamska zajednica Rijeka; Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, Provincijalat sestara Družbe služavki Maloga Isusa; Družba Isusova, Kćeri Božje ljubavi, Red male/manje braće; Samostan male braće (u Dubrovniku)

(...)

Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, sinagoga, džamija pišu se malim početnim slovom osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena:

  • crkva bezgrešnoga/bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Svetoga Križa O, crkva Svetoga Spasa O, crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije O; kapelica svetoga Jakova; bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu O; katedrala svetoga Stjepana / zagrebačka katedrala / prvostolnica, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa O; hram Preobraženja Gospodnjega; dubrovačka sinagoga; Alipašina džamija, Begova džamija, džamija Esme sultanije, zagrebačka džamija


Piše da se prva riječ u višečlanim imenima piše velikim početnim slovom, a ostale malim, osim ako nisu vlastite same po sebi; a nakon toga: Katolička Crkva... Zašto?

I što ne valja s klerom pa je „vraćen”? --Obsuser (razgovor) 02:33, 29. prosinca 2014. (CET)[odgovori]


___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Da ustanove se pišu velikim slovom kod jednočlanih imena, ali kod višečlanih samo prva riječ, a ostale malim, osim ako nisu vlastite same po sebi. Ovdje pak stoji nešto sasvim drugo, irelevantno i netačno u potpunosti (boldirani dijelovi se „ne slažu” i „dvojbeno” su iskazani u datom pravilu):

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima: (...)

e) ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, državnih i javnih služba, banaka, knjižnica, fakulteta i visokih učilišta, škola, vrtića, trgovačkih središta, tvrtka, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata te njihovi dijelovi:

  • Hrvatski sabor, Međunarodni sud za ljudska prava, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo kulture, Ujedinjeni narodi, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Županijsko vijeće Primorsko‑goranske županije
  • Hrvatska narodna banka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinička bolnica Sveti Duh, Matični ured Varaždin, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava vukovarsko‑srijemska
  • Oružane snage Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Legija stranaca
  • Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Visoka policijska škola
  • Hrvatsko filološko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska
  • Dječji vrtić Vedri dani, Osnovna škola Bogumila Tonija, Prva riječka hrvatska gimnazija, Strukovna škola Sisak
  • Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Knjižnica Tina Ujevića, Knjižnice grada Zagreba, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
  • Dvorana Gripe, Gimnastički klub Hrvatski sokol, Hotel Antunović O S, Radio Sljeme
  • Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Lošinjska plovidba, Lučka kapetanija, Zračna luka Zadar, Luka Ploče S, Turistička zajednica grada Cresa
  • Odjel za hrvatski standardni jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Upravni odjel za financije u Poglavarstvu Grada Osijeka, Zavod za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje ime, a nije službeni dio imena:

  • brodogradilište Uljanik, groblje Mirogoj, hotel Westin O S, osiguravajuće društvo Croatia osiguranje, prehrambena industrija Kraš, prehrambena industrija Zvečevo, škola skijanja Žuti mačak, udruga Prijatelji životinja

Velikim se početnim slovom pišu skraćena imena ustanova kad je njihovo puno ime već navedeno ili se može pretpostaviti:

  • Otišao sam u Akademiju (Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti).
  • Do umirovljenja je radila u Institutu (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

Ta se imena pišu velikim početnim slovom i iza posvojnoga pridjeva ili pokazne zamjenice: naša Knjižnica, ovaj Zavod, njihov Odjel

To se pravilo ne odnosi na pisanje skraćenih imena škola, banaka, pošta, zdravstvenih ustanova i slično. Malim se početnim slovom pišu opisni nazivi javnih ustanova:

  • osječko sveučilište umjesto Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
  • velški sabor umjesto Narodna skupština za Wales
  • zagrebački aerodrom umjesto Zračna luka Zagreb
  • zagrebačko sveučilište umjesto Sveučilište u Zagrebu


I bravo za diviziju, ali u čemu je problem s klerom? --Obsuser (razgovor) 02:53, 29. prosinca 2014. (CET)[odgovori]



NASTAVAK (29. prosinca 2014. u 5:42) ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

– Uredu, prekinut ću s izmjenama, nije problem. Ali nije bit u tome. Na Wikipediji može pisati svašta netočno (i piše, hrpa stvari), ali ja bih želio nastaviti razgovarati, a ne voditi „rat” i izazvati blokiranje. Da li je moguće nastaviti ovaj razgovor? Postoje mnoge dosada vođene rasprave ([2], [3], [4], [5]) oko Katoličke crkve i Katoličke Crkve, koje, kako vidim, nisu izašle na dobro (u smislu konačne odluke: Katolička Crkva). Međutim, šta god ko kazao (Vi, ovi iz Koncila, onaj Vaš moćnik, ili pak slamene lutke) imena ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, državnih i javnih službi, banaka, knjižnica, fakulteta i visokih učilišta, škola, vrtića, trgovačkih središta, tvrtki, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata te javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta pišu se na sljedeći način:

  • kod jednočlanih imena – prva i jedina rijč se piše velikim početnim slovom (ovdje, nadam se, ne postoji dvojbi; ako postoji recite)
  • kod višečlanih imena – prva riječ se piše velikim početnim slovom, dok se ostale pišu malim početnim slovom, osim ako nisu i same vlastita imena (što se, kako je očito, ne želi ispoštovati od strane nekoga, iz mnogih razloga)

– Crkve, džamije, sinagoge i sl., tj. sakralni objekti, građevine, ustanove (vjerske i dr.), organizacije ili tijela, udruge, državne ili javne službe, povijesne ili kulturne znamenitosti, spomenici ili šta sve već one danas nisu postale, PRAVILNO se pišu na sljedeći način (ne uzimajući u obzir šta kaže ijedan jedan pravopis): Crkva sv. Ante (u značenju sintagme koja označava crkvu imena Crkva svetog Ante; nepravilno je Crkva sveti Ante ili Crkva sveti Anto), Crkva svetog Josipa, Bazilika sv. Petra, Katedrala svetog Josipa, Manastir bogorodice Marije itd. S druge strane, ako se crkva zove Sveti Ante ili Sveti Anto, riječ crkva se piše malim slovom, a ime crkve (po pravilu) velikim slovom prva riječ, a ostale malim, osim ako nisu same po sebi vlastita imena: crkva Sveti Ante / crkva Sv. Ante, odnosno crkva Sveti Anto / crkva Sv. Anto. Tako je i kod ustanove/građevine/objekta pod imenom Samostan Guča Gora (npr. „Bio sam u Samostanu Guča Gora.”), ali pošto u ovom slučaju naziv može imati užu i širu formu, ukoliko se ne želi naglasiti uža forma (puni naziv), šire se ime ukoliko se ispušta i shvaća opisno (bilo da je pridjev ili imenica) piše malim početnim slovom. Uže je ime obično u nominativu i među navodnicima kada se navodi zvanično, a bez navodnika kada se navodi nezvanično: samostan „Guča Gora” („Bio sam u samostanu „Guča Gora”.”) Tako se može napisati i Samostan „Guča Gora”, ali u primjeru Fabrika motora Sarajevo (ili, punim imenom, FAMOS – Fabrika motora Sarajevo, ili, samo FAMOS) apsolutno je nepravilno napisati Fabrika motora „Sarajevo” ili, još gore, fabrika motora „Sarajevo”, zato što je puni naziv institucije/građevine/objekta FAMOS – Fabrika motora Sarajevo (također je prihvatljivo i „FAMOS – Fabrika motora Sarajevo”, dok bi trebalo izbjegavati „Fabrika motora Sarajevo” ili „FAMOS”). Sličan slučaj je i s pisanjem imena ulica, aleja, trgova... Ako su riječi ulica, aleja, trg i sl. neizostavan dio imena nedvojbeno se pišu velikim početnim slovom kada stoje kao prvi u višečlanom (službenom) imenu: Ulica oslobođenja (nemoguće je reći „Živim u Oslobođenja.” jer je riječ ulica u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena), Aleja šehida (nemoguće je reći „Živim u Šehida.” jer je riječ aleja u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena), Trg obrane (nemoguće je reći „Živim na Obrane.” jer je riječ trg u ovom primjeru neizostavan dio višečlanog imena) itd. S druge strane, piše se ulica Aleja šehida, Ulica svetog Mateja, Ulica grada Mainza (kao puni službeni nazivi s neizostavnom riječi ulica, tj. aleja kod primjera Aleja šehida), ali pravilno je Ulica Ivana Lenca, Ulica Ćire Truhelke i sl. (kao puni službeni nazivi s poluizostavnom riječi ulica, naročito kada se naziv koristi u nominativu; kod imena ulica koje su dobile ime po određenim ličnostima riječ ulica je u 99% slučajeva dio službenog naziva), dok je pravilno ulica Put Rudine, ulica Ferhadija, ulica Prijedorska (ul. Prijedorska, u Prijedorskoj ulici, u Prijedorskoj) jer riječ ulica u ovim primjerima nije dio sužbenoga naziva itd., itd., itd., itd.

– Dakle, trebalo bi biti Katolička crkva, Pravoslavna crkva Srbije, Pravoslavna crkva u Srbiji, Pravoslavna srpska crkva (kao službeni nazivi ili parafraziranja službenog naziva), s tim da pravoslavna crkva u Srbiji, s druge strane, označuje „bilo koju crkvu u Srbiji koja je pravoslavna” (sl. kao i Stari most u Mostaru (puno ime građevine) i star/i most u Mostaru (bilo koji most u Mostaru koji je star / tačno određeni most u Mostaru koji je star, ne nužno Mimar Sinanov Stari most); stari Stari most u Mostaru (opisivanje Starog mosta u Mostaru); stari Stari most, u Mostaru (opisivanje skraćenog imena Starog mosta u Mostaru – Stari most, sa opisom da je isti smješten u Mostaru; Ali-pašin Most može označavati naselje u Sarajevu, dok Ali-pašin most može označavati ime mosta, ime književnog djela, ili samo sintagmu sastavljenu od posvojnog pridjeva nastalog od vlastite imenice i imenice čiju pripadnost označuje). Trebalo bi biti Careva džamija, Ali-pašina džamija, Begova džamija, džamija Aladža (ali ne Džamija Aladža jer je ime fočanske džamije samo Aladža; ne znam da li uopće i postoji primjer gdje je prva riječ džamija dio punog naziva pa da se piše velikim slovom), Zemunska sinagoga, Sinagoga u Zemunu (ali ne sinagoga u Zemunu jer to označuje bilo koju sinagogu koja je smještena u Zemunu), Sinagoga Zemun (ali ne sinagoga Zemun jer Zemun nije puni naziv sinagoge), Katolička crkva u Rumuniji, Pravoslavna crkva u Rusiji, Ruska pravoslavna crkva, ruska Pravoslavna crkva, ruska pravoslavna crkva (s različitim značenjima) itd.

– Primijetio sam da se pravopisi hrvatskoga, bosanskoga i srpskoga jezika nastoje što više udaljiti jedan od drugog iz nekih neobjašnjivih razloga; svi uvode nešto da jezici budu što različitiji (pisanje stranih imena, stavljanje točke iza rimskih brojeva ili arapskih ukoliko slijedi drugi pravopisni znak poslije, veliko početno slovo kod imena nepostojećih država i tvorevina itd.). Zašto, ne znam... Tako da Vi stavite što god hoćete, ali pravilno je ovako. Kakvi interesi gdje vladaju i zašto neko izmišlja netačna pravila, ko za koga radi te ko je onaj moćnik o kome ste pričali ja ne znam i ne interesira me. Pozdrav i hvala ako ste uspjeli sve pročitati i razumjeti... Potrošio sam malo vremena, nadam se da nije uzalud. Još jednom, pozdrav! --Obsuser (razgovor) 05:42, 29. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

U ono što se ne razumijete...

Ne petljam se u ono šta ne razumijem, ali svaka abcčćddžđ štokavština je ipak štokavština kao što je i navedeno u engleskom članku (gdje piše da hrvatski, bosanski i srpski pripadaju štokavskom narječju) kome se suradnik Mir suprotstavlja... --Obsuser (razgovor) 02:35, 31. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Odgovor na vaše pritužbe

Poštovani, pravopisne pogreške su nastale kopiranjem brojki s engleske wikipedie te doslovnim prevođenjem datuma i nekih imena! Nadalje, pošto sam novi suradnik (mada sam već suradnik oko god. dana tek sam sada počeo nešto raditi) puno puta sam nadopunjavao tekst... iz tog razloga ima puno tih izmjena, ali valja napomenuti da sam svaki put prije nego što sam nešto snimio išao na gumb "PRIKAŽI KAKO ĆE IZGLEDATI".... Isto tako ja nisam pravio izmjene, nego stvarao nove članke pa se tu nemam što za kopirati tj stari tekst kako bih ga uređivao na svom računalu! A sve to sam već riješio s administratorom MaGa-om... Isto tako ovim putem bih vam se želio zahvaliti na brizi i vremenu utrošenom u kontroliranjem sadržaja kojeg sam unio na wikipediou, te vam poručujem da ću se skoncentrirati ubuduće!

--Ivanzu (razgovor) 03:16, 31. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Zastava M53, neslužbena izmjena

Jedini dokaz da je moj navod ispravan je moj otac, a bilo bi veoma čudno da navedem njega kao izvor. Od njega znam da je "Šarac" nadimak strojnice M53 te se ona nije zvala "ŠARAC M53" već Zastava M53 i nije imala nikakve veze sa njemačkom strojnicom MG 42(koja stoji u poveznici) osim što je bila njezina licencirana kopija.

Želio sam samo da piše ispravno. Bilokako bilo ispračavam se zbog svog postupka — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kiki65 (razgovordoprinosi) 09:23, 31. prosinca 2014.

[EDIT]: Proučio sam malo i Zastava M53 ne koristi navedeno streljivo na stranici Zastava M91(8x57mm IS), već 7.92x57mm Mauser. Također ni MG 42 koristi to streljivo nego isto kao i Zastava M53. Molio bih vas da vi onda promjenite taj dio teksta(8x57mm IS --> 7.92x57mm Mauser) pošto ja nemam iskustva u uređivanju teksta.

Ukoliko vam treba dokaz: Zastava M76, Zastava M53 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kiki65 (razgovordoprinosi) 09:35, 31. prosinca 2014.

Novo lito

Sritna i uspješna Nova 2015 --Zeljko (razgovor) 11:29, 31. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Re: Je li ovo točno

Sredio sam te dve Zastave, M53 i M91. Tomandandy (razgovor) 13:01, 31. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Hrvatske ralje 2014

Pozdrav ! U vezi komentara , da to je ljetni uradak kako se izrazio MaGa, to je film koji traje nešto manje od sat vremena i snimljen je iz " zabave ", ali nije bitno , pokušao sam o tome napraviti stranicu na Wikipediji ali izbrisana je no to mi ništa ne znači.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dome598 (razgovordoprinosi) 20:16, 31. prosinca 2014.

Obriši članak dingo, prepisan je odavde. Takvi nam članci ne trebaju --Zeljko (razgovor) 01:37, 3. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Guards

I ja kažen. Malo-pomalo sve i svašta. Splićanin (razgovor) 05:35, 3. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Zaklada veliko ili malo? Splićanin (razgovor) 05:42, 3. siječnja 2015. (CET)[odgovori]
Pomozi. Pod koje ime premjestiti ovaj članak: NHL/Sheraton Road Performer Award? Meni palo na pamet Sheratonova nagrada (NHL). Ili čak bez zagrada. Splićanin (razgovor) 06:10, 5. siječnja 2015. (CET)[odgovori]
Sheratonov najbolji gostujući nastupnik lige :D Splićanin (razgovor) 06:16, 5. siječnja 2015. (CET)[odgovori]
Od tada/Otada? Od tad/Otad? Splićanin (razgovor) 06:31, 5. siječnja 2015. (CET)[odgovori]
Još tri bivše individualne i jedna momčadska. Š'a je to meni? Otvoren sam za sve ideje oko implementiranja istih. Možda poveznica u {{NHL}} u stilu: Nagrade<br><small>(bivše)</small>, s time da (bivše) vodi na neki podnaslov ovoga članka? "Nagrade" u predlošku možda malo istaknuti, plava je (odnosno ljubičasta) poveznica u plavom dijelu predloška. Jednostavno! Splićanin (razgovor) 00:18, 6. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

e

e --Kopriva111 (razgovor) 14:16, 5. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

(bez naslova)

Ispravio sam netočnu transkripciju ruskih književnika, ali su promjene onemogućene. Upućen sam na pravila o transkripciji s ruskog i bjeloruskoga, a ondje me dočekao bućkuriš što ga je pisao neznalica koji nema pojma o slavenskim jezicima. Krajnje je vrijeme da se polupismeni ne petljaju u transkripciju i ne onemogućavaju znalce da poprave pogrješke.--Daruvarčanin (razgovor) 11:35, 6. siječnja 2015. (CET)--Daruvarčanin (razgovor) 11:35, 6. siječnja 2015. (CET)[odgovori]


Ortografija i ortoepija

Zahvaljujem na ispravku verzalnih u kurentne inicijale u dopuni članka o Bartoliju. Ako ste vidjeli u koju sam uru (turski: sahat) poslao taj prilog, nije čudan taj moj propust u (priznajem) prevođenju. Malo me zbunjuje druga izmjena: preostaci u preostatci. Dosad sam mislio da je to pravopisna dubleta. Ali ako nije, odnosno ako je morfonološka varijanta standard na hrvatskoj Wikipediji, onda ću morati mijenjati, pa će mi koncilski oci postati otci, a pokojnici će ići u Otčev dom. Dura lex sed lex. Bit će ortoepske zabave, recimo s patčjom pečenkom... Petci - to razumijem, da se izbjegne zabuna s imperativom "peci" (ipak ima idiota koji ne razabiru kontekst ako se spomenu "crni petci"), a sada su jamačno imperativni i svi svetci, Bože me občuvaj (što je preostatak imperativa u trećoj osobi, kao i "budi volja Tvoja").

Možda bih se morao preorijentirati na čakavsku Wikipediju, ali kakvi smo mi Hrvati, izbila bi odmah raspra je li nam to zajik (kako pišu sjeverni čakavci, pa je to i standardna forma kojom su označeni izvorni čakavski govornici na Wikipediji) ili jazik (kako je pisao i Marulić, a govorila moja praprababa Šegvićna).

Ala, nemojte ovo shvatiti (pre)ozbiljno. Zdravi i veseli bili, na dobro Van počelo i na dobro izašlo Novo lito! --Inoslav (razgovor) 12:32, 7. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Performer

Kako na hrvatski prevesti: performer? A, bome, izvođač. Performance je izvedba, eventualno predstava (ima u Filipovića još rješenja, ali sva su na istom tragu). Pozdravlja Vas korisnik, koji ne voli biti "user" :) --Inoslav (razgovor) 12:42, 7. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Izvođač je pojam iz više polja (izvođač radova). Mene performator podsjeća na perforator, a to mi je užasno tužno: ne spominji uže u kući obješenoga, ni perforator staru muškarcu :)
Uvijek bih optirao za riječ s našim korijenom i našim dočetkom, ako se već uvodi nov pojam, a za uvriježen dobar pojam ako mu širimo značenje (usp. računalo - u moja doba imalo je deset žica i na svakoj deset kuglica...) Veseli i zdravi bili. --Inoslav (razgovor) 12:01, 9. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Velika slova

Ja pisao "citav tekst" velikim slovima??? Nikad takav vandalizam sebi ne bih dopustio, ni u mailu, akamoli na Wikipediji! Jedino su u naslovu reference samo velika slova, a to je, naravno - copy/paste izvora. Naslov teksta je onakav kakav je u Slobodnoj Dalmaciji. Da je naslov teksta bio na kineskom, u mojoj referenci bila bi kineska slova. Kornjaca (razgovor) 21:02, 10. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

LP

Dobro, kad ću ja uredit Montreal? Splićanin (razgovor) 18:17, 13. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Zašto uporno stavljaš/stavljate prednaglasnice odmah iza zagrada ili zareza? Zar ne shvaćaš/shvaćate da je to krivo? uhu neugodno? razlog zbog kojega se čelo mršti? Uistinu ne shvaćam. Splićanin (razgovor) 08:57, 14. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Re:Do you need help?

Hello. Can you add some stub about the portal of Chile in this wiki? thanks and greetings.--Je7roi (razgovor) 01:59, 14. siječnja 2015. (CET)[odgovori]

Don't you have a portal about some nation of south america in croatian wikipedia?.--Je7roi (razgovor) 08:44, 14. siječnja 2015. (CET)[odgovori]
Really? Do you have some example?.--Je7roi (razgovor) 08:54, 14. siječnja 2015. (CET)[odgovori]