Licensing update/Questions and Answers/bs

From Meta, a Wikimedia project coordination wiki
Jump to navigation Jump to search

IMPORTANT NOTE: The text below is a volunteer-written translation of the English original. It may be out of date, incomplete or incorrect. When in doubt, please refer to the English original, or help to improve the translation.

Jezik: English · العربية · български · bosanski · català · čeština · dansk · Deutsch · Ελληνικά · English · Esperanto · español · فارسی · suomi · français · magyar · interlingua · Bahasa Indonesia · italiano · 日本語 · 한국어 · Bahasa Melayu · norsk bokmål · Nederlands · norsk · polski · português · русский · slovenčina · svenska · Tiếng Việt · 中文 · 中文(简体)‎ · 中文(繁體)‎
Ažuriranje licence
This box: view · talk · edit

O čemu je riječ?[edit]

Šta se predlaže i kakve promjene bi to donijelo u odnosu na trenutno stanje?
Za razliku od većine sadržaja na web-u, tekstovi na Vikipediji i drugim projektima Fondacije Vikipedija ne objavljuju se pod tradicionalnim autorskim pravima. Umjesto toga, zajednica Vikimedije primijenjuje princip slobodne informacije, slično principima definiranim za softver prema pokretima slobodni softver i open source, koji dozvoljavaju njihovu ponovnu upotrebu u bilo koje svrhe. Ovo se ostvaruje zahvaljujući licencama licenses koje omogućavaju slobode koje ljudi inače ne bi mogli imati pod tradicionalnom zaštitom autorskih prava.
Licenca koja je odabrana za Vikipediju je GNU Free Documentation License (GFDL) koju kreira i dopunjava Fondacija Free Software (FSF). Naglašavajući tijesnu vezu između Vikipedije i zajednice slobodnog softvera, ova je licenca prvobitno kreirana za softversku dokumentaciju objavljenu pod slobodnoa licencom. No, pošto su Vikipedija i ostali projekti narasli i nastavljuju se ubrzano razvijati, postalo je sve očiglednije da Vikipediji više ne odgovara ova licenca, iako je to bio slučaj ranije. Dakle, da bi se olakšala upotreba sadržaja Vikipedije i postigla pravna kompatibilnost sa postojećim projektima sa sadržajima za slobodnu upotrebu, Fondacija Vikimedija namjerava predložiti Vikimedijinoj zajednici da sav materijal koji se trenutno distribuira putem Fondacije Vikimedija pod GDFL bude stavljen na raspolaganje pod licencom CC-BY-SA 3.0, gdje bi CC-BY-SA bila pretpostavljena GFDL u svim slučajevima u kojima je sadržaj treće strane licenciran samo pod CC-BY-SA. Ovo, i objašnjenje zašto je CC-BY-SA predložena kao povoljnija, detaljno je objašnjeno u slijedećim redovima.
GFDL je nedavno dopunjena tako da se omogući re-licenciranje bez potrebe za direktnim peticioniranjem svih vlasnika autorskih prava koji su dali doprinos određenom zajedničkom djelu (vidi dolje). Svakako da odluku o dopunama i izmjenama licencnih uslova treba donijeti na demokratski način, putem globalnog glasanja cijele zajednice i to prostom većinom glasova kvalifikovanih korisnika što bi predstavljalo dovoljnu podršku za realizaciju predložene promjene. Početak glasanja planiran je za početak aprila s periodom za glasanje od od 2-4 sedmice.

Razlozi za promjenu[edit]

Zašto je Fondacija Vikimedija zainteresirana za zamjenu postojeće GNU Free Documentation License (GFDL) novom Creative Commons Attribution Share-Alike licencom (CC-BY-SA)?
Odgovor na pitanje može početi citatom Jimmy Wales-a:
"Kada sam pokrenuo Vikipediju, Creative Commons nije postojao. Free Documentation licenca je bila prva licenca koja je pokazala kako se principi pokreta slobodnog softvera mogu primijeniti i na druge vrste radova. No, ona je kreirana za određenu kategoriju radova: softversku dokumentaciju. CC-BY-SA licenca je uopštenija licenca koja više odgovara današnjim potrebama Vikipedije, i ja sam veoma zahvalan što je FSF dozvolila ovu promjenu. Prelazak na CC-BY-SA će također omogućiti slobodno spajanje sadržaja naših projekata sa sadržajima dostupnim pod CC-BY-SA. Ova je promjena od presudne važnosti za budućnost Vikimedije."
GFDL je prvobitno formulirana kako bi riješila određen skup problema, uključujući i mogućnost prema kojoj su neke kompanije mogle iskoristiti ne-slobodnu dokumentaciju za postavljanje određenih ograničenja na inače slobodni softver. Odluke o rješenjima koje su korištene za izradu dokumentacione licence nisu u svim slučajevima rješavale probleme koji se javljaju kod masivnih projekata poput Vikipedije u koje je uložen rad ogromnog broja saradnika. Naprotiv, mogli su stvoriti nove probleme koji bi otežali upotrebu slobodnog sadržaja.
Ovo je glavni razlog zbog kojeg je Creative Commons kreirao općenitu copyleft /slobodnu/ licencu specifično za djela koja nisu softver: CC-BY-SA licencu. Creative Commons licence su veoma brzo prihvaćene na web-u, procjenjuje se da je više od 130 miliona radova licencirano pod jednom od njih [1]. Nažalost, djela licencirana pod CC-BY-SA i GFDL se ne mogu direktno kombinirati, što je nepotrebna ali veoma problematična barijera kompatibilnosti u okviru pokreta slobodne kulture.
Free Software Foundation (koja se brine o GFDL), Creative Commons (koji se brine o CC-BY-SA licenci), i Fondacija Vikimedija (koja vodi Vikipediju i druge projekte slobodne kulture) rade zajedno kao bi kreirali način kojim će sadržaj Vikipedije (i sadržaj drugih vikija) "migrirati" odnosno promijeniti trenutnu licencu u CC-BY-SA licencu koja kombinira vrijednosti slobodne kulture kao i GFDL ali sa mogućnošču šire praktične upotrebe za kolaborativne radove.
Za dodatna objašnjenja također pogledajte našu usporedbu dvije licence.

Zašto je GFDL problem?[edit]

Na koji način je GFDL, koji je po mom mišljenju funkcionirao sasvim dobro, bio problem Vikipediji ili njenoj zajednici saradnika i korisnika?
Član zajednice David Gerard je za nas sačinio dobar sažetak problema, pa tako u duhu slobodne upotrebe korisnog sadržaja, usvajamo njegov sažetak:
"GFDL ja kreirana kao licenca za uputstva o korištenju softvera zapisana na papiru koja su izradili jedan ili nekoliko (manji broj) autora. Kao takva, uopšte nije pogodna za viki sadržaje koji imaju i po više stotina uređivača. Vikipedijin prethodnik, Nupedia, je određenom trenutku usvojila ovu licencu jer tada CC-BY-SA licenca nije postojala.
"GFDL je veoma teško pratiti u praksi, barem ne u kontekstu masivnih kolaborativnih projekata velikog broja saradnika.
"Primjena može biti veoma teška. Doslovno prema licenci, uz svako značajno (veće od fer upotrebe) citiranje rada pod GFDL potrebno je priložiti kopiju ove licence (oko tri štampane stranice). Iz navedenog razloga GFDL sadržaj je gotovo nemoguće koristiti u nekom zvučnom ili video sadržaju.
"Iako je jednostavno primijenjivati na web-u (postavljanjem linka na lokalnu kopiju GFDL-a) ili knjizi (reprodiciranjem tri stranice licence), gotovo je nemoguće primijeniti u drugim slučajevima.
"Stranice sa uputstvima o primjeni na različitim Vikipedijama su više ono što uređivači smatraju da je dobra ideja a ne ono što u liceni doslovno stoji - pa su se mnogi korisnici optuženi za nepoštovanje 'trenutne' interpretacije licence žalili na to.
"Čak je i kopiranje teksta između dva članka na Vikipediji tehnički prekršaj osim ako nije priložen spisak svih autora tog teksta. Ovo nije izvodivo na vikiju.
"CC-BY-SA postaje uobičajena licenca za slobodni sadržaj koji će i ostati slobodan ('copyleft'). To je cijeli univerzum teksta, slika, filmova i dr. s kojim se stvari na Vikimediji ne mogu miješati. (Analogno tome, softver pod copyleft licencom koja nije GPL kompatibilna čini taj softver izoliranim a bez neke značajne koristi.)"
Vrijedno je pomenuti da prema doslovnoj interpretaciji kriterija za atribuiranje GFDL zahtijeva kompletnu duplikaciju odjeljka "historija" datog članka za svaki drugi rad koji je proizašao iz tog članka (ne samo imena autora - cijeli odjeljak). Za članak koji je uređivan hiljadama puta to bi očigledno bilo veoma teško, ali čak i za članke sa malim brojem izmjena ipak se radi o značajnoj količini teksta.

Historija[edit]

Šta je uslovilo donošenje odluke o migraciji?
Ova migracija (zamjena licencee) je bila predmet diskusija između FSF, Creative Commons i Fondacije Vikimedija tokom nekoliko godina. To su bile prijateljske diskusije i svi učesnici su imali isti cilj: omogućiti da "re-licencirani" ili "migrirani" sadržaj bude potpuno slobodan i to u skladu sa jakim "copyleft" principima. U određenoj mjeri diskusije su bile fokusirane na opšte priznatu činjenicu: da je Vikipedija jedan od najvećih izvora slobodnih informacija ali ona zbog licencnih problema ne može uvijek biti upotrebljena, izmiješana i kombinovana na jednostavan način sa ostalim stvarima koje su dostupne pod donekle različitom, ali kreiranom za sličnu primjenu, CC-BY-SA licencom (koja ima široku primjenu na internetu). Zapravo nekoliko drugih projekata Fondacije Vikimedija također koriste CC-BY-SA, tako da je jedan od ciljeva i harmonizirati licenciranje Vikipedije sa sadržajem ostalih projekata Fondacije Vikimedija.
1. decembra 2007. godine, Odbor Fondacije Vikimedija donio je važnu odluku o dopuni licence decision kako bi i zvanično zatražio migraciju na CC-BY-SA u GFDL 1.3 licenci. Ova odluka također uključuje njeno stavljanje na "razmatranje i glasanje zajednice" prije nego što se bilo koja promjena primijeni na projekte Fondacije Vikimedija.

Datum: 1. novembar 2008. godine[edit]

Primjetio/la sam da je datum za objavljivanje sadržaja koji se može re-licencirati 1. novembar 2008. godine -- taj je datum odavno došao i prošao. Zašto niste odabrali datum u budućnosti a ne ovaj koji je već istekao?
Cilj je bio da se ne pokrene "trka za migracijom", već da se otvori mogućnost postojećim projektima da razmotre i prihvate zamjenu licenci. Kao što je Free Software Foundation ukazala na vlastitoj rubrici "pitanja i odgovori": "ako je rad bio prvobitno objavljen na nekom drugom mjestu koje nije javni viki, onda se on može koristiti jedino pod CC-BY-SA 3.0 ako je dodat nekom vikiju prije 1. novembra 2008. godine. Mi ne želimo dati ljudima ovu dozvolu za bilo koji rad objavljen pod GFDL. Također ne želimo da se ljudi poigravaju sa sistemom tako što će dodavati GFDL materijale na neki viki a poslije ih koristiti pod CC-BY-SA. Odabir datuma koji je prošao je tako nešto nedvosmisleno spriječio."
Ovo neće uticati na mogućnost da migriramo sadržaje nastale na našim vikijima, već samo na mogućnost da re-licenciramo sadržaje nastale van projekata Fondacije Vikimedija.

Datum: avgust 2009. godine[edit]

Kako to da FSF daje dozvolu a onda je povlači u avgustu 2009. godine? Zar to nije arbitrarno? Ako je migracija između dvije licence dobra stvar, zašto se onda određuje i rok za tu opciju?
Opet ćemo se poslužiti rubrikom "pitanja i odgovori" FAQ Fondacije Free Software. Cilj ovih pregovora je da se zauvijek omogući jednostavan način prelaska između slobodnih licenci ali i da se učini nešto po pitanju osnovne licence za Vikipediju (i mnogih sličnih vikija) - licence koja nije baš najpogodnija za viki kolaboraciju jer je kreirana u druge svrhe. Kao što stoji u rubrici "pitanja i odgovori" Free Software Fondacije: "Ova dozvola neće biti na raspolaganju nakon 1. avgusta 2009. godine. Ne želimo da ona postane opća dozvola za promjenu između dvije licence: zajednica će imati više koristi ako svaki viki projekat bude individualno donosio odluku koju će licencu koristiti i toga se pridržavati. Ovaj rok omogućava da se to zaista i ostvari s tim da daje sasvim dovoljno vremena onima koji održavaju vikije da donesu svoje odluke."

Zamjena GFDL sa CC-BY-SA?[edit]

Znači, u osnovi vi želite zamijeniti GFDL na Vikipediji sa CC-BY-SA?
Ne, mi predažemo da se sav sadržaj koji je trenutno na raspolaganju pod GFDL stavi na raspolaganje i pod CC-BY-SA licencom i da sve buduće revizije moraju biti dvostruko licencirane, s izuzetkom dodataka iz vanjskih izvora koji su samo pod CC-BY-SA. Također pogledati glavni prijedlog (main proposal) za više detalja.

Dvostruko licenciranje[edit]

Šta je to dvostruko licenciranje? Kako ćete ga primjenjivati?
To jednostavno znači da će sadržaj biti stavljen na raspolaganje istovremeno i pod GFDL i pod CC-BY-SA licencom, osim kada to ne bude moguće prilikom uvoza materijala isključivo pod CC-BY-SA. Drugim riječima, korisnici će moći izabrati hoće li upotrijebiti sadržaje sa Vikipedije pod GFDL licencom ili CC-BY-SA licencom (uz nekoliko izuzetaka). Sarađivali smo sa FSF i drugima u pokušaju da primijenimo dvostruko licenciranje na način koji ne zahtijeva mnogo provjera i kontrola od strane administratora (ili uređivača i korisnika). Glavne tačke ovog dogovora su navedene u e-mailu Richarda Stallmana koji je imao na umu jednostavno upravljanje dvostrukim licenciranjem:
  • SVI saradnici se slažu u slijedećem:

Vikipedija može objaviti njihove nove tekstove paralelno i pod GFDL i pod CC-BY-SA. Ipak, ako su oni uvezli neke materijale izvana koji je na raspolaganju pod CC-BY-SA ali ne i pod GDFL, Vikipedija će prihvatiti tu licencu.

  • Sve stare verzije će biti objavljene pod GFDL i CC-BY-SA.
  • Sve nove verzije će se objavliti sa slijedećom licencnom odredbom:

Ovaj tekst je objavljen pod odredbama CC-BY-SA. U zavisnosti od historije njenog uređivanja, tekst također MOŽE biti na raspolaganju i pod GFDL; pogledati [link] za objašnjenje kako to utvrditi.

Zar dvostruko licenciranje nije malo komplikovano rješenje za ovu situaciju?
Smatramo da je Richard na dobar način opisao odgovarajuću implemantaciju dvostrukog licenciranja -- uvjereni smo da kompromis sa dvostrukim licenciranjem na idelan način omogućava da i protivnici i zagovornici dvostrukog licenciranja podrže zamjenu. Shvatamo da ovaj kompromis neće potpuno zadovoljiti sve ali se nadamo da ni protivnici ni zagovornici dvostrukog licenciranja neće biti nepopustljivi. Dio razloga iz kojih želimo zadržati GFDL integriran na predloženi način je upravo to što je GFDL tokom godina bio od neupitne važnosti za Vikipediju. Također smo uvidjeli da FSF ostvaruje napredak u svojim naporima uloženim u reviziju i unaprijeđenje GFDL. Ako nam pomognete da usvojimo ovaj kompromis, za godinu ili dvije možemo izvršiti reviziju dvostrukog licenciranja skupa sa FSF i utvrditi da li je još uvijek potreban.
Oni korisnici koji žele ponovno upotrijebiti sadržaje će biti u obavezi da utvrde da li članak sadrži promjene koji imaju samo CC-BY-SA licencu -- dvostruko licenciranje ne bi trebalo biti teret uređivača. Također nije namjera da ovo bude dvosmjerno; zato spajanje sa tekstom koji ima samo GFDL neće biti moguće.
Također možemo predložiti da se dozvoli postavljanje datoteka licenciranim jedino pod GFDL 1.2 još neko vrijeme, kako bi se odgovorilo na nedoumice u vezi korištenja jakog i slabog copyleft-a, sve dok se te nedoumice ne riješe na zadovoljstvo članova zajednice. (Za diskusiju o “jakom copyleft-u” i “slabom copyleft-u” pogledati: entry on "Copyleft".)
Kako će korisnici koji žele ponovno upotrijebiti neke sadržaje moći odrediti da li je članak na raspolaganju pod GFDL ili ne?
Licenca CC-BY-SA zahtijeva atribuiranjne, pa kada je sadržaj treće strane uvezen smo pod CC-BY-SA, moraće biti naveden njen autor i naznačeno da je objavljen pod CC-BY-SA, i to u sklopu uobičajenih postojećih procedura putem kojih projekti bilježe takve historije (preporučujemo fusnote na članku ili stranicu historije date verzije). Korisnici koji žele ponovno upotrijebiti sadržaje će morati obratiti pažnju na te informacije kako bi odredili da li je uvezen sadržaj samo pod CC-BY-SA. Naše uputstvo za licenciranje će ovo poptuno razjasniti.

Izvoz i uvoz podataka sa CC-BY-SA licencom[edit]

Da li se želi omogućiti da Vikipedija izvozi sadržaje pod CC-BY-SA licencom? Ili da se omogući povećanje uvoza sadržaja pod CC-BY-SA licencom?
Jednom rječju, oboje. Ovaj prijedlog ima za cilj da se omogući i uvoz i izvoz sadržaja pod CC-BY-SA licencom. Neki veoma veliki projekti su već usvojili CC-BY-SA kao standardnu licencu. Jedan od naših ciljeva je da se omogući da se sadržaji sa Vikipedije lakše koriste u drugim projektima i obratno. Smatramo da će otklanjanje barijera između projekata na ovaj način (migracijom ili re-licenciranjem sadržaja Vikipedije pod jednostavnijom licencom) omogućiti procvat svim ovim projektima.

FSF ili CC?[edit]

To sve zvuči dobro, ali ponekad se pitam nije li ovo neka vrsta zavjere protiv Fondacije Free Software smišljena od strane Creative Commons-a – sjećam se da sam čitao neku korespondenciju i stekao utisak da postoji nepovjerenje između ove dvije grupe.
Naše iskustvo kaže da niko protiv nikog ne kuje zavjere i da su svi učesnici bili izuzetno prijateljski i kooperativni, fokusirani na cilj – kreiranje bolje interoperabilnosti i kompatibilnosti između slobodnih projekata. Treba napomenuti da je Creative Commons nastojao prepoznati veliku posvećenost slobodi Vikimedijine zajednice na tri načina:
  • veoma uočljivim povezivanjem na Definition of Free Cultural Works (DFCW) iz CC-BY-SA i CC-BY licenci. DFCW je osnova vlastitih načela licenciranja Fondacije Vikimedija Licensing Policy.
  • izdavanjem Statement of Intent u vezi sa CC-BY-SA licencom u cilju pojašnjenja svrhe i budućnosti licence;
  • direktnim učešćem u korespondenciji o ovim pitanjima sa našom zajednicom.
Zašto onda FSF nije jednostavno rekla "OK, slijedeća GFDL je isto što i CC-BY-SA?"
"Zato jer, uprkos činjenici da sajtovi Vikimedije čine daleko najveći korpus GFDL sadržaja, FSF je trebala zadržati važne detalje u licenca važne za one kojima je izvorno namijenjena: autore uputstava za softver. Osim toga, mnoga uputstva za softver koriste dijelove GFDL kojih nema u CC-BY-SA, poput odredaba za naslovni tekst i 'nepromjenjljive odjeljke.'" -- David Gerard

Zašto je onda GFDL odabran na početku?[edit]

Ako je GFDL toliko teška za uređivače i korisnike, zašto je Vikipedija uopće prihvatila?
I u vrijeme kada je Vikipedija započeta bilo je određenih eksperimenata sa drugim slobodnim licencama (na Nupediji i drugdje), ali nijedna licenca nije bila tako uspješna kao GFDL. U to vrijeme, slobodne licence Creative Commonsa nisu postojale, barem ne u njihovom sadašnjem. Dakle, GFDL je u to vrijeme bila najbolja opcija. Sada kada je GFDL evoluirala a na raspolaganju je i CC-BY-SA, imamo bolju opciju i to onu koja će omogućiti bolju kompatibilnost između projekata slobodne kulture.

Primjetne razlike?[edit]

Hoće li prosječni korisnik ili uređivač primijetiti neku razliku?
Iskustvo nam kaže da je relativno mali broj korisnika i uređivača bio dodiru sa problemima oko licenci o kojima je riječ da bi ovo ažuriranje licence imalo nekog značajnijeg uticaja na njih. Ipak, vjerujemo da će razlika biti značajna za druge zajednice i pojedince koji kreiraju sadržaje.

Pravna valjanost?[edit]

Nije li ova migracija "iznenađenje" i zato pravno nevažeća?
Smatramo da je migracija u skladu sa formulacijom u GFDL 1.2: "Fondacija Free Software može povremeno objavljivati nove, revidirane verzije GNU Free Documentation licence. Te nove verzije će imati sličnu bit kao važeća verzija ali sa razlikama u detaljima putem kojih će se pokušati riješiti novi problemi ili interesi." Upotreba GFDL na Vikipediji je uzrokovala te "nove probleme ili interese", koji su se rješavali migriranjem ka licenci koja ima „sličnu bit“, što je opet jednostavnije korisiti u kontekstu u kojem se trenutno koristi GFDL. Dok su određene formulacije u CC-BY-SA različite od GFDL, slobode koje će garantovai i očuvati su identične, a zahvaljujući Statement of Intent od strane Creative Commons-a date su garancije o zaštiti na duže vrijeme. Fondacija Free Software je odgovorna za svoje licence i kreirala je ovu promjenu FDL u potpunosti svjesna njenih implikacija.
Da li su te jednostrane promjene licence pravno važeće svugdje gdje korisnici korisnici žele upotrijebiti naše sadržaje?
Smatramo da su dopune licence koje ne mijenjaju bit licence i koje su dozvoljene samom licencom važeće svugdje.

Šta dalje?[edit]

Šta će biti dalje?
Prijedlog dopune licence (Licensing update) će biti dodatno revidiran i razmotren prije početka glasanja u cijeloj zajednici, planiranog za april 2009. godine.

Projekti koje ne vodi WMF[edit]

Koja licenca je predložena za druge viki projekte (koje su trenutno također pod GFDL) za što bolju međusobnu razmjenu sa WMF projekitma?
Postoje dva načina. Prema jednom njih, viki projekat trenutno pod GFDL bi iskoristio prednosti nove GFDL verzije (tokom određenog perioda) a stavio svoje sadržaje pod dvostrukom licencom na isti način kao Wikipedia. Drugim načinom bi se jednostavno licencirao (ili re-licencirao) određeni viki projekat pod CC-BY-SA verzijom 3.x ili novijom.
A period tranzicije? ("Period tranzicije je vrijeme od izdavanja GFDL 1.3 do usvajanja načela dvostrukog licenciranja na projektima Vikimedije.)
Dvostruko licenciranje je najsigurnije rješenje kako bi bili spremni za bilo koji rezultat konsultacija u zajednici.

Slike[edit]

Hoće li ova migracija uticati i na slike i na tekst, ili samo na tekst?
Uticaće i na tekst i na slike, osim na slike koje su licencirane samo pod GFDL 1.2". One neće biti dvostruko licencirane.
Ako se migracija sprovede, hoće li imati uticati na to koje će licence slika biti dozvoljene za upotrebu na projektima WMF?
Ne odmah. Moguće je da u nekoj budućnosti GFDL 1.2 mediji neće biti dozvoljeni. Ipak, to će se desiti jedino ako CC-BY-SA bude modifikovana tako da bude isključivo licenca za "jaki copyleft" za inkorporirane multimedijalne sadržaje, što iziskuje da ostali dio sadržaja bude licenciran pod CC-BY-SA. Trenutno su obje licence u određenoj mjeri nedorečene što se toga tiče.

Atribucija[edit]

U odjeljku "Zašto je GFDL problem?" je navedeno
Treba napomenuti da doslovna interpretacija kriterija za atribuciju GFDL zahtijeva potpunu duplikaciju odjeljka "historija" datog članka u svakom radu koji proizilazi iz datog članka (ne samo imena autora – kompletan odjeljak). Ovo će biti veoma teško za članke sa hiljadama revizija, ali i kod članaka sa manjim brojem izmjena radi se o značajnoj količini teksta.
Kao će se taj zahtjevan kriterij izbjeći korištenjem CC-BY-SA?
Mehanizam primarne atribucije (vidljive zasluge) prepoznat u GFDL dokumentima je atribucija putem naslovne strane, ograničena na glavne autore. Naši kriteriji za korištenje (n.p.r. English Wikipedia example notice) generalno dozvoljavaju korisnicima da prikažu zasluge navodeći članak ili stranicu sa historijom, ali to ne zadovoljava odredbe GFDL u potpunosti. Stranica sa historijom dostupna preko članka na Vikipediji može biti protumačena kao da nije "odjeljak" ili "imenovana pod-jedinica" kao što je propisano licencom (može se desiti da su članak i historije na odvojenim serverima); slično tome, ne postoji Naslovna strana.
Prema odredbama našeg sajta i stvarnim načinom na koji se u Vikipediji daju zasluge nekom autoru, smatramo da bi pravilan pristup atribuciji na Vikipediji bio postavljanje linkova koji vode na (izvorni) članak. CC-BY-SA omogućava ovakav model atribucije, odnosno autor može tražiti poimeničnu atribuciju ili povezivanje na URL. Generalni Savjet Creative Commons-a je potvrdio da je ovakav pristup u skladu sa formulacijama i namjerom CC-BY-SA. Anketa (exploratory survey) sprovedena na engleskoj i njemačkoj Vikipediji također sugeriše da se ovakav model preferira u zajednici Vikipedije i da predstavlja najbolji kompromis između naše želje da se autorima da zasluga i nastojanja da se znanje neometano razmjenjuje.
Odjeljak "historija" dokumenata pod GFDL postoji upravo iz razloga da se može pratiti trag izmjena. CC-BY-SA nema posebne zahtjeve za praćenjem izmjena, osim navođenja neke razumne naznake da je originalni dokument izmijenjen.
Hoće li biti određena druga strana (kao u section 4(c) licence CC-BY-SA 3.0) za zasluge (tj. WMF kao istitucija-sponzor)?
Ne.
Hoće li se od saradnika tražiti da se odrekne svojih atribucionih prava pritiskom na dugme „sačuvaj članak“?
Ne.