Requests for new languages/Wikipedia Radical Croatian

From Meta, a Wikimedia project coordination wiki
Jump to navigation Jump to search

Radical Croatian Wikipedia[edit]

main page Requests for new languages (Wikipedia Radical Croatian)
submitted verification final decision
Process-stop.svg This proposal has been rejected.
This decision was taken by the language committee in accordance with the Language proposal policy based on the discussion on this page.

The closing committee member provided the following comment:

This request does not meet the minimum requirements for a new wiki. It does not have an ISO 639 code separate from Croatian (which has its own project), and it also fails the uniqueness requirement, since the request only includes spelling an orthography differences. SPQRobin (inc!) 13:31, 14 March 2009 (UTC)
Proposal summary

(Korienski Hrvatski, hrv ISO 639-3)

  • Editing community: --Ndhrvatska 19:49, 11 March 2009 (UTC)(NP)
    List your user name if you're interested in editing the wiki. Add "N" next to your
    name if you are a native speaker of this language.
  • Relevant pages: development wiki project
  • External links:
Please read the handbook for requesters for help using this template correctly.

It has ISO 639-3 codes which is sli.


O korienskom pravopisu[edit]

OBĆENITO

Hrvatski korienski pravopis pazi na postanak i korien rieči te u pisanju riečima čuva korienske suglasnike. Pravopis je način pisanja, a ne govora, a pravilo korienskoga pravopisa glasi: "piši za oko, čitaj za uho".

Temeljna razlika između izgovornog i korienskog pravopisa: korienski se pravopis uglavnom ogleda u čuvanju prvotnih, korienskih ili osnovnih suglasnika, a izgovorni u izjednačivanju suglasnika po zvučnosti i u izpadanju suglasnika iz nekih suglasničkih skupova.


PRAVILA

Obćenito: skupovi suglasnika se ne sljubljuju, to znači da u riečima nema jednačenja po zvučnosti susjednih suglasnika. Prvi se suglasnik ne mienja u svoj bezvučni ili zvučni par, a svaki suglasnik čuva svoj izvorni, korienski lik. Tako primjerice po hrvatskom korienskom pravopisu pisemo:

1./ u jednini i množini imenica i pridjeva u svim rodovima i padežima korien rieči bez jednačenja po zvučnosti:

redak > redka - redci dolazak > dolazka - dolazki vrabac > vrabca - vrabci - vrabčev kobac > kobci - kobčev sudac > sudca - sudci ždrjebac > ždrjebci

2./ U tvorbi pridjeva iz imenica i imenica iz glagola jednako se čuva korien rieči i nema jednačenja po zvučnosti niti izpadanja suglasnika:

baba > babski bilježiti > bilježka - bilježnica -bilježčica čin(iti) > činbenik dražim > dražkati duša >zadušbina gladak > gladka glas > glasba - glasbalo - glasbenik gospodin > gospodštija gost > gostba grebem > grebsti grizem > grizti hiniti > hinba - hinben Kavkaz > kavkazki kazalište > kazalištni muž > mužki nebo > nebce - nebčan opaziti > opazka Rab > rabski sirota > sirotčići služiti > služkinja Srbija > srbski srdce > srdaca - srdčan (srčan = hrabar) svat < svatba- svatben šiba > šibka- šibčica težak > težka - težkoća vitez > vitežki Zagreb > Zagrebčanin - Zagrebčanka zubac > zubčanik

Iznimke gornjeg pravopisanja jesu sljedeće rieči:

Bez "t" pišemo: "svečanost, svečanosnik, svečar, rasla, raslina, raslica, obraslost, vršnjak (Iako su korieni ovih rieci: svet, rast, vrst).

Pripomenak: Glas "dž" dolazi samo u tuđicama, a u hrvatskom je pravilno pisati:

svjedočba < svjedočiti jednačba < jednačiti naručba, naručbenica < naručiti predočba < predočiti vračbina < vračati učbenik (bolje: učevnik) < učiti promičba < promicati srčba lučba

3./ U složenicama se na kraju predmetka suglasnik ne mienja, nego ostaje jednak:

bez > bezznačajan, bezcarinski, obezhrabriti; bezzvučan, i t.d.; iz > izcuriti, izhod - iztok, izključiti; i t.d.; nad >nadcestar, nadčovjek, nadkriliti, nadpis, nadporučnik, i t.d.; nuz > nuzpojava, nuzpristojba, nuzproizvod, nuzprostorija, i t.d.; ob > obći, obćina, obćinar, občarati, obhodnja, obseg, obkoliti, obširan, obtrčati, observatorij, i t.d.; od > odčepiti, odćušnuti, odsada, odseliti, odsječak, odsjedati, odsjev, odstupnica, odsvirati, odšetati, odšutjeti, odstraniti, odstrel, odsutan, odškrinuti, odhrvati, odkad, odpečatiti, odtada, i t.d.; pod > podcrtati, podčiniti podhodnik, podkopati, podpaliti, podsjeći, podsjećati, i t.d.; pred > predkućnica, predpotopni, predskazati, predšastnik, predteča, predskazati, predsjednik, i t.d.; raz > razciepiti, razkol, razprava, razstaviti, razstava, razsuti, razširiti, i t.d.; uz > uzhit, Uzkrs, uzkršnji, uzpinjača, uzšetati se, uztrajan, i t.d.;

Opazka: U hrvatskom latinski priedlozi izpred koriena rieci ostaju jednaki:

ab > absolutan, absolvent, absorbirati, abstinent, abstraktan, absurd, absurdan; ob > observacija, observirati, observator, observatorij; ad > adherent, adherentan, adhezija, adhezijski, adhezivan; adhortacija; sub > substantiv, substitucija, substrat, subpolarni, subtilan, subtropski;

Pripomenak: One složenice kojima prvi dio nije priedlog nego neka druga rieč pisu se na sljedeći način:

petdeset, šestdeset, kadkad

Iznimke: zdrav, zbor, zdrug, zgrada (1892. se pisalo: sdrav,sbor, sdrug, sgrada, i t.d.);

4./ Suglasnici u skupovima ostaju (ne izpadaju); primjerice:

bolest > bolestnik čast > častna - častnik gladak > gladčalica - gladčalo - gladčati gubitak > gubitci listak > listka - listci mast > mastnoća mladac > mladca Mletaka > Mletci - Mletčanin sudac > sudca (ž.r. u hrv. = sudica je žena sudac; sudkinja = sudčeva žena, ne "sutkinja")

5./ Suglasnici u skupovina ne mienjaju se po mjestu i načinu glasovne tvorbe;

stan > stanben(i) jedan > jedanput hinba > hinben radnik> radničtvo, ...

Iznimke: pašće, prošćev, šćepati, prošnja, vožnja, grožđe, mišljen, djeca, sunašce; i sl.

6./ Imenice na "-tvo" zadržavaju u pismu osnovne glasove "č" i "ž";

junačtvo, pjesničtvo, pokućtvo, pravaštvo, pričuvničtvo, radničtvo, razbojničtvo, seljačtvo, siromaštvo, božtvo, družtvo, knežtvo, vitežtvo.

7./ Pridjevi na "-ki" (< "-ski" odpadom glasa "s") zadržavaju u pismu osnovne glasove "z, ć, ž,;

vitežki, haažki, mužki, vražki, brandenburžki, embrioložki, etnoložki, farmakoložki, frazeoložki, ...

8./ U hrvatskom slovo "h" pišemo na mjestu kojemu etimoložki pripada;

anđel, arhanđel, čahura, dahnuti, heljda, historija (hrv. = poviest), hmelj, prhnuti, hrapav, hren, hrpa, hrvač, ...

9./ Slovo "h" pisemo uviek u sljedećim riečima:

buha, a ne buva, kihanje, a ne kijanje, duhan, kuhalo, gluh, gluhoniem, kuharica, mahovina, protuha, snaha, suh, zadihan, zapuhan, i t.d.

10./ Suglasnik "j" ne pišemo u tuđicama:

dialog, alianca, gladiator, iliada, miliarda, salmiak, socialist, materializam, hieroglif, garsoniera, orient

Iznimke: “j” pišemo kad je u sredini strane rieči, između “i-u” : milijun, špijun; “j” pišemo onda kad je na kraju strane rieči: trienij

11./ Koriensko "d" ostaje u rieči ako bez njega nema razumievanja;

naddimnjačar, naddružtven, naddržavni, preddiplomski, naddiplomski, i t.d.

12./ Po hrvatskom korienskom pravopisu pišemo razstavljeno:

- ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će;

Niečna se čestica "ne" u hrvatskom uviek piše razstavljeno od glagola, primjerice: ne mogu, ne znam, ne čitah, ne slušajući; i t.d.

Pripomenak: U hrvatskom možemo pisati razstavljeno (a) ili zajedno (b):

a) "ne imam, ne imaš, ne ima, ne imamo, ne imate, ne imaju"

b) "nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju".

Izpravno je jedno i drugo.

13./ Pisanje ije, je, ie u hrvatskom:

Dugi odraz glasa 'j-jat' koji je kod nas uobičajeno pisan po izgovornom pravopisu kao dugo, dvosložno "ije" u korienskom hrvatskom piše se kao dvoglas "ie":

"ije"= "ie" ,

mlijeko - mlieko - izgovara se "mljeko" lijep - liep - izgovara se "ljep"

dok kratko "je" ostaje nepromienjeno:

djeca - djeca

Izgovor je u oba slučaja pravopisanja glasova 'ie' i 'je' isti, a jednak je i u izgovornom pravopisu, zato kažemo da je hrvatski jezik "jekavskoga" izgovora.

Primjerice:

- po korienskiom hrvatskom:

piše se diete - izgovor je djete piše se djeca - izgovor je djeca

- po izgovornom pravopisu:

piše se dijete - izgovara djete piše se djeca - izgovara djeca

14./ Po hrvatskom pravopisu "je" pišemo iza "r", u riečima gdje je "r" iza stalne suglasničke skupine.

Primjerice:

- bezgrješan, grješan, pogrješka, grjehota, grješčica, grješnica, grješnost, nepogrješiv, pogrješan, pogrješiv, pogrješivost, pogrješkica, pogrješnost, pregrješan,

- brjegovi, brjegovit, brjestik, crjepar, drjemljiv, drjenovina, izprječivati se, modrjeti, mrjestilo,

- izrjeka, izrjekom, neiztrjebljiv, iztrježnjenje, krjepak, krjepkost, krjepkoća, krjepostnica, krjepostnik, krjepost, krjepostan, okrjepa, okrjepljenje, okrjepljivati,

- podrježje, oprječan, oprječnost, oprjeka, otrježnjivati, otrježnjenje,

- poprječan, poprječke, poprječnica, poprječno, naprječac, poprječnost, uprječivati,

- obezvrjeđivati, povrjeda, povrjediv, povrjedivost, povrjediv, povrjedljivost, povrjeđenik, povrjeđivati;

- prječa (za gombati se), prječac, prječanin, prječanka, prječanski, prječe, prječi (od priek), prječica, prječice, prječka,

- prjesniji (od priesan), prjesnoća, prjeteći; razdrjemljivati se,

- rješitba, sagrješenje,

- strjelast, strjelica, strjeličast, strjelimice, strjelimičan, strjelištni, strjelište, strjelomet, strjelovit, strjeljač, strjeljačica, strjeljački, strjelara, strjeljivo, strjeljana, odstrjel,

- tetrjebi, tetrjebica, tetrjebičin, tetrjebić, trjebilica (stroj), oždrjebljivati, ždrjebad, ždrjebanje, ždrjebati, trjebitelj, trjebiteljev, trjebiteljica (žena), trjebiteljičin, trjesovi, trjeslovina (tanin),

- uvrjeda, uvrjeditelj, uvrjediteljica, uvrjedljiv, uvrjedljivost, uvrjeđenik, uvrježivati se,

- vrjednica, vrjednik, vrjednoća, vrjednota, vrjednovati, vrjeđač, vrjeđačev, vrjeđačica,

- zaprječen, zaprječenje, zaprječivač, zaprječivanje, zaprjećivati (zaprietiti), zaprjeka, zavrjeđivanje, zavrjeđivati,

Upozorba:

Ove rieči su u izgovornom pravopisu Vladimira Anića u izdanju iz 1994. pisane ekavski, onako kako su pisane u srbskom, bez koriena kakav imaju u tradicionalnom i čistom hrvatskom jeziku.

Hrvati ne govore krepak nego krjepak, ne govore vređati nego vrjeđati, ne govore grešiti, pa prema tomu nije pravilno govoriti niti uvreda, pogreška, greška, nego je pravilno i u hrvatskom duhu pisati:

- krjepak, grješka, vrjednota, uvrjeda, povrjeda, strjelica


Iznimke: rieči u kojima ostaje "ije":

1/ rieči u kojima je "ije" dvosložno: nije, smije, prije, poslije, drugačije, ijedan, nijedan

2/ zamjenice: čije, čijega, čijemu, ničije, ičije;

3/ komparativ i superlativ pridjeva: čistije, najčistije, zdravije, najnovijem, starijega;

4/ u sadašnjem vrjemenu, trpnom pridjevu i glagolskim imenicama glagola ‘biti’:

biti (se) - bijem, biješ, bije, bijemo, bijete, bijen, -a,-o, -i,-e; bijenje;

5/ u sadašnjem vrjemenu, trpnom pridjevu i glagolskim imenicama glagola složenih s glagolom "biti": dobiti, nabiti, odbiti, pobiti, prebiti, pribiti, probiti, razbiti, suzbiti, zbiti,

6/ navedeni glagoli:

smjeti (smijem), umjeti (umijem); (pro)htjeti se (prohtije se) brijati (brijem), dospjeti (dospijem) grijati (grijem), kriti (krijem), liti (lijem), miti (mijem), piti (pijem), riti (rijem), sijati (sijem), smijati se (smijem se) šiti (šijem) viti (vijem) vijati (vijem)

7/ imenice na “ija” u genitivu jednine i u nominativu množine, primjerice:

biskupija > biskupije; nacija > nacije; lirija > Ilirije; pukovnija > pukovnije; zmija > zmije; i t.d.

8/ u tuđicama: Arije, Poncije, studije, Poncijem, natrijev, Verdijev, i t.d.

9/ druge rieči kojima se korien više ne razpoznaje.


Izvor proslova: Ustaški Pokret

I do not see any local named users who are actively contributing to the incubator project at this time. All I see are IP addresses actively editing on the incubator project. Therefore, I do not think that this Wikipedia should be created because there is no local incubator community who will make the Wikipedia thrive and there is not enough local incubator content to justify the creation of this Wikipedia at this time. While it does have its' own ISO code, that doesn't matter if you don't have the community to make the Wikipedia. Cheers, Razorflame 16:16, 10 March 2009 (UTC)

No, it doesn't have an ISO code. hrv is the one for normal Croatian, not for "Radical Croatian", whatever that might be. --OosWesThoesBes 17:28, 10 March 2009 (UTC)

What is Radical Croatian Ortography[edit]

Word Radical is coming from word radix , which in latin means root. Radical Croatian ortography is old ortography , which is used before 1945. , and it was true croatian language. After jugoslavian occupation radical ortography was forbidden , and introduced serbian phonological ortography , which is now in official use.--Ndhrvatska 19:47, 11 March 2009 (UTC)


References[edit]

Korienski pravopis