Kyaata Noɔre yeŋloo/Poɔ yɛlɛ/ Tonɔɛ & Feroo toma

From Meta, a Wikimedia project coordination wiki
This page is a translated version of the page Movement Charter/Content/Roles & Responsibilities and the translation is 100% complete.


Kyɛkyɛ ŋmeebo ko a drafe ŋa

A tonɔɛ aneŋ feroo toma kyapeta a Kyaata Noɔre yeŋloo poɔ boɔla kyilibo. O la maaleŋ boɔla ka toma kyembo mine naŋ na tona gɛrɛ ka leɛmaale embo ba kyibe. Ana yɛlɛ ŋa deebo e la te yi toma tombo nimbizeeloŋ aneŋ a toma kyembo kori nimbizeeloŋ. Ka ama yelituuri zonne ŋa naŋ bibe, a Noɔre yeŋloo na are goŋ ka yeli ere waa nyegenyege aneŋ tɔŋ kpoŋ. Lɛ ŋa poɔŋ, mɛmbare maŋ waana la kyili sonne kyɛ vɛŋ ka ba toma taa tɔna kpoŋ. A kyapeta boɔbo la ka o waane yeŋloo yelipaane kyɛ la maala yɛlɛ naŋ daŋ tona soŋ bine soŋ, ka lɛ waana ne noɔre yeni aneŋ toma soŋ a Noɔre yeŋloo poɔŋ.

Kyɛ yuoraa

Tonton ziiri aneŋ nenzuri naŋ be a Wikimedia Noɔre yeŋloo po la kyɛ ŋme yaare a tonɔɛ aneŋ feroo toma aŋa yenloŋ toma poɔŋ a Noɔre yeŋloo poɔ zaa.

A yi a yiiloŋ poɔ prinsipuli sɛŋ, feroo toma po ko la neɛ zaa te sigi. A ŋaa be la be a tare gɛrɛ ka a yelinyɔgeraa ko a sɛgebiŋ yɛlɛ boɔbo koŋ baŋ nyɛ eebo e soŋ ana lɛbol ŋa Kyɛ na baŋ, a yi a sikeeli yɛlɛ zuiŋ bee a sɛgebiŋ yɛlɛ dɔɔne, na baŋ nyɛ la lɛbole kpoŋ poɔŋ. A lɛbole kpoŋ feroo toma mine, endaare mine naŋ are ko a Noɔre yeŋloo zaa be la be. Ba maale a ka a waana neŋ noɔre yeni te kyaare yɛlɛ nyɔgebo poɔŋ, aneŋ noɔre iribo yɛlɛ poɔ te kyaare yeli waanoo eŋaŋ.

Zagelaa tontoneba

Zagelaa tontoneba la a nensaaleba ko a noɔre yeŋloo. Aŋa neɛ zaa, ba taa la kpeɛŋo a na baŋ soŋ a Wikimedia Noɔre yeŋloo yelinyɔgeraa poɔŋ. A Wikimedia yɛlɛ poɔ, zagelaa tontona e la neɛ ŋa naŋ maŋ de ba wɔgre aneŋ menne zaa eŋ Wikimedia yelitare poɔ ka ba ba deɛrɛ yɔɔre zaa ba toma zuiŋ. Ba maŋ era la lɛ ŋa ka ba be la saseɛ poɔ bee ka ba ba be meŋ gba, agaŋaa zaa progyɛte sɛgebo, adiministretifi toma yɛlɛ, komitii lantaa toma, aneŋ yɛlɛ sɛgehibo gba. Wɔgre mine poɔŋ gba, a zagelaa tontoneba maŋ taa zunɔɔ a nyɛ kyɛotaare ba toma zuiŋ aŋa noɔre diibo boma puobo, kyɛotaare ba naŋ di, fiŋtiŋdigilii die boma, sombo bopɔrehi, bee libie mine.

= Gɔmenaŋte toma waaloŋ

Zagelaa tontoneba na baŋ waa neŋyeni bee noba lantaa toma a noɔre yeŋloo poɔŋ, a na ba te mare gbuli zaa, kominiti, progyɛte, zɔmin tonton zie bee hab. A Wikimedia Noɔre yeŋloo maŋ nare la o meŋa ko noba ŋa naŋ maŋ tona zaala.

Feroo toma

Zagelaa tontoneba la a munpiilee ko a Noɔre yeŋloo maaloo. Aŋa koŋ baŋ kyibe ka ba ba kyibe. Ba sombo te piili la a yi progyɛte maaloo aŋa neɛ la neɛ zaa maala kominitiri baabo yɛlɛ koro a Noɔre yeŋloo.

Zagelaa tontoneba zaa taa la sɔre ka ba tuuro a noɔre yeŋloo polisiri aneŋ o yelituuri ka ba naŋ terɛ ba sombo. Ba taa la noɔre iribo ka ba naŋ tona Wikimedia Noɔre yeŋloo toma zaa, aŋa a naŋ be a koodi ɔfe kɔndate poɔŋ lɛ na.

Zunɔ boma

  • A zagelaa tontonebare yeli eere te kyaare a Wikimedia Noɔre yeŋloo e la, o meŋa poɔŋ, zagelaa toma: a zagelaa tontona toma ba taa ba tombaaraa noɔre zie. Zagelaa tontoneba taa la ba menne boɔbo kyaare lɛ na ba noŋ aneŋ lɛ ŋa ba naŋ toŋ ta ne ba sombo ba naŋ boɔra ka ba soŋ.
  • Zagelaa tontona zaa taa la o zunɔɔloŋ ka o na baŋ bare la a noɔre yeŋloo wɔgre la wɔgre zaa o naŋ boɔla. Ba na baŋ de la pɛnoo wɔgre zaa ba naŋ boɔla, bee a gba na bare wɔgre zaa ba naŋ boɔla.
  • A taa la sɔre ka meŋa baŋ taabo bibe ka a ta wuli ka zagelaa tontoneba na maaŋ tona la wɔgre zaa. Zagelaa tontoneba taa la sɔre ka ba ta sage wɔgre la wɔgre zaa ka toŋ zaane wa paare ko o bee nɔ iri zaa.
  • Zagelaa tontoneba zaa naŋ be noɔre yeŋloo poɔŋ taa la sɔre ka ba maŋ nyɛ emmo kyɛ la taa sɔre ka ba baŋ tona ne ba kpeɛŋo bɔge.
  • Te naŋ boɔla ka sombo aneŋ emmaaroŋ be te zagelaa tontoneba soŋa zuiŋ, kyɛotaa na baŋ be la be ko nimbize daana, aŋa noɔre diibo boma puobo saŋa, yɛlɛ eebo diibo kyɛotaa, fiŋtiŋdigrii die boma, sombo kyɛotaare, libi beɛlaŋ, ane amine taaba.

Kominitiri

Wikimedia zagelaa toma kominitiri e la zagelaa tontoneba gbulo naŋ maŋ terɛ ba sombo saseɛ poɔŋ be ka ba ba be saseɛŋ gba ka lɛ waane, a teɛ, a kyɛ waane Wikimedia progyɛre aneŋ toma yɛlɛ ka saa.

Wikimedia kominitiri be la be parɛɛ parɛɛ a kyɛ e awo tɛmateke, gyieografe, kɔkɔɛ zannoo yɛlɛ, bee progyɛte yɛlɛ.

Gɔmenaŋte yɛlɛ

Progyɛte kominitiri waa la noba gbulo naŋ maŋ sonna Wikimedia saseɛ progyɛtere. Ba taa la ba boɔbo kpoŋ ne ba polosiri eŋaŋ, ba yelitaare poɔŋ, kyɛ maŋ tuuro a donɛɛ zaa begiri eŋ. A boɔbo ŋa maŋ waana la eebo nyɛ ka noba lantaa nombo e kpoŋ aneŋ tɛgenologyi yelitaare meŋ.

Kominitiri maŋ maaleŋ kyɛ tuuro ba meŋa kaabo yelitaare, ka a ba waa yeni kominitiri zaa poɔŋ. Kominitiri mine poɔŋ, komitiiri aneŋ tonɔɛ kpoŋ be la a pooreŋ a sonna kyɛ kaara a yelitaare ŋa, a paare kyɛ ba be ziiri ŋa yoŋ: Bureaucrats, Stewards, Administrators, Arbitration Committee membership, ane ataaba mine. A kominitiri zaa poɔŋ, ba feroo toma poɔ yɛlɛ polisiri, a guro boma saambare, aneŋ progyɛre baabo yɛlɛ aneŋ toma kyembo, aneŋ noɔre yeni toma yɛlɛ.

A gɔmenaŋte damanaa ko a kominiti kaŋa zaa zuiŋ a kominiti zaa taa la yɛlɛ o yoŋ, kyɛ yeli feeŋ kaabo yoŋ la maŋ yi kominiti lantaa sɛŋ kyɛ ka sɔtuuri bibe ka a kominiti kaŋa zaa maŋ tuuro.

Feroo toma

A kominitiri la so kaara ba sɛgebo yɛlɛ zaa, kaara yɛlɛ velaa, mangyire aneŋ yɛlombo te kyaare yelikori aneŋ progyɛre paane a waana ne vorihuu aneŋ baabo yɛlɛ ko a noɔre yeŋloo. Ba la taa la noɔre iribo te kyaare maala aneŋ waana neŋ toma tombo soŋ aneŋ merɛ ba menne progyɛre poɔŋ, a kyɛ la waana neŋ yeli ere ba yelitaare poɔ a kaara a meŋ.

Progyɛte kominitiri waa la, yeli bagenaa ko neɛ zaa, a taa nɔ iri ko a toma daana naŋ be ana kominiti na poɔŋ kyaare ba kaabo yɛlɛ.

Zunɔ boma

Progyɛte kominitiri taa la sommeŋɛ zaa a segebo eŋaŋ a yi ba progyɛte poɔ yɛlɛ poɔŋ.

Kominiti lantaa toma e la yeli nimbizeɛ ko a Noɔre?yeŋloo vuuroo. Kyiloo zaa a Wikimedia Foundation bee a Globale Kansele naŋ waane naŋ taa dɔɔne ne kominiti toma kyeni, a kominitiri zaa naŋ taa yɛlɛ kyaare o taa la sɔre a bage a. Toma kyeni naŋ taa dɔɔne ne kyiloo zaa na baŋ paare la niŋe bee sɔfewɛɛde kyiloo, bee globale progyɛre naŋ taa dɔɔne ne kominitiri aŋa movement strategy, bee Codes of Conduct. Ka a mine aŋa Movement Charter amendments, meŋ waa la yɛlɛ ŋa naŋ taa sɔre ka ba leɛkaa.[1]

Awa wɔgre mine kyɛkyɛ ŋmeebo naŋ maŋ wa paregra ana kalebo ŋa, feroo la ka a Globale Kansele bee WMF iri noɔre kyaare ana kalebo ŋa naŋ koŋ baŋ e. A ŋa yelimeŋa eŋ, a Globale Kansele bee WMF na baŋ maŋ toŋ la ba kpeɛŋo bɔge, kyɛ na baŋ iri noɔre ŋa tɔ anaa zaa. Aŋa yeli mine kyaare kalebo bee leɛ kaabo na baŋ wa la (including possible undoing of actions). A Globale Kansele & WMF taa la sɔre ka ba bare toŋgaa a de-facto yeliwaanoo sɛre kyɛ zo eŋ a kalebo a eebo.

Duoro aneŋ yelipaane kyaare kyiloo naŋ te ta ka a waana ne dɔɔne ne a kominiti toma kyeni, aneŋ meŋ ka a la baŋ peɛle aneŋ a nyeebo mɔlɔ ko a kominiti mɛmbare. Yelipaane aŋa, kyɛ paaŋ ta ama yoŋ: progyɛre naŋ erɛ aneŋ zunoɔre yɛlɛ mine, duoro kyaare ne WMF, aneŋ Globale Kansele (a paare ne o komitiiri bilii). Kominitiri taa la ba boɔbo a na baŋ sɛgerɛ biŋne ne te noɔre yeŋloo yelinyɔgere. Duoro ŋa naŋ koŋ baŋ yi gbamgbale a naŋ waa gondo yɛlɛ zuiŋ, sommeŋa yɛlɛ, meŋa bone, bee sɔre ba ko ka a ŋme yaare a yi a merɛ poɔ ba paare ama naŋ na baŋ yi gbamgbale.

Noɔre yeŋloo Endaare

Noɔre yeŋloo endaare waa la sommeŋa tonton ziiri naŋ be a Wikimedia Noɔre yeŋloo poɔŋ naŋ tu a tuubo sɔre a nyɛ yuori. Ba maŋ de la Wikimedia yelinyɔgeraa ŋa naŋ waa zagelaa bambo ŋme yaare, a tuuro a noɔre yeŋloo sagediibo mine, aneŋ meŋ a la taa enyuo ne yelinyɔgeraa boɔbo aneŋ noɔre yeŋloo stretegyi a be ziiri ŋa ba naŋ baŋ ba ne.

Noɔre yeŋloo endaare maŋ nyɔge la mɛmbare ŋa naŋ taa enyuo ne o lantaa aneŋ zagelaa tontoneba, kyɛ paaŋ koro ba toma bambo kpeɛŋo ziiri ŋa maŋ baŋ a. A endaare maŋ la koro la lanzie sombo, terɛ toma kpeɛŋo koro noba, kyɛ la sonna zagelaa tontoneba aneŋ endaare mine gba yɛlɛ baabo poɔŋ, yɛlɛ eebo aneŋ noɔre yeni tage lantaa.

Noɔre yeŋloo endaare uro vuuŋ enna baabo aneŋ yɛloŋ yɛlɛ ko a Wikimedia Kominitiri a mɛmbare yɛlɛ yɛloŋ sɔreŋ, a waana neŋ noɔre yeni, a waana ne lantaa toma, a paara ba bambo yɛlɛ, kyɛ la waana ne ba kominitiri bambo yelitaare. Ba maŋ yuo la dɛmo vuuri ziiri ko duro terebo yɛlɛ ne ba kominitiri kyɛ are ko ba kominitiri meŋ. A waana ne ba toma waaloŋ aneŋ beree, ba soŋ la ne ba tonton boma yɛloŋ kyɛ la sonna ba kominitiri.

Aŋa teroŋ yeli boɔraa yɛlɛ nyɛ wɔgre tɔɔre poɔŋ waa la tonton boma ko a noɔre yeŋloo a paaŋ na ŋme yaare a noɔre yeŋloo endaare zaa kyɛ ka a ba waa yɛlɛ kpoŋ ko enda yenaa zaa, kyɛ waa yeli kpoŋ ko a Globale Kansele aneŋ Wikimedia Foundation ayi ŋa zaa. Ka ŋaa na e, baabo yɛlɛ na waa la yelikpoŋ bee nimbizeɛ a stretegyiki ziiri ana waaneŋ yibile baa te leɛ teŋkpoŋ yɛlɛ.

Globale Kansele

(Sɛge biŋ ana kanne: Duoro kyaare ne a Globale Kansele na paare la a R&R kyapeta a yi kyaata poɔ a leɛ maale e a ŋmaa biŋ yɛlɛ poɔŋ. Gaafera leɛ kaa a Globale Kansele ŋmaa bimbo ko a pampana duoro.)

Habs

(Sɛge biŋ ana kanne: Duoro kyaare ne a Habs na paare la a R&R kyapeta a yi kyaata poɔ a leɛ maale e a ŋmaa biŋ yɛlɛ poɔŋ. Gaafera leɛ kaa a Habs ŋmaa bimbo ko a pampana duoro.)

Wikimedia Zɔmin ziiri

Wikimedia Noɔre yeŋloo Zɔmin tonton ziiri waa la endaare naŋ be a Wikimedia Noɔre yeŋloo poɔŋ ka o yɛlɛ waa nimbizeɛ ko a Globale Kansele aneŋ o komitiiri o naŋ iri, bee a tare gɛrɛ a Globale Kansele leɛrebo piiloo wɔgre, ka a Wikimedia Foundation sage a di.

Noɔre yeŋloo zɔmin tonton ziiri na baŋ e la Wikimedia Kpapeta naŋ taa giografikale zie, Tɛmatik tonton zie naŋ taa globale bee irigyinal ŋme yaare ziiri kyɛ taa yelinyɔgeroo kaŋa meŋ, aneŋ User Groups naŋ na waa irigyinal ane zilkpoŋ meŋ gba. Zɔmin tonton ziiri waa la yeli niŋe ŋa naŋ be a gbulo ana baŋ maale lambo yɛlɛ yi a noɔre yeŋloo ko yelitaare aneŋ zɔmiŋ yɛlɛ.

Gɔmenaŋte yɛlɛ

Tage lantaaloŋ aneŋ yɛlɛ kaabo soŋ yi a zɔmin tonton zie yuo ko la a zɔmin tonton zie ka ka o de o meŋa yɛlɛ a yi a yɛlɛ na o naŋ tona ne aneŋ o boɔbo ŋa o naŋ tona ne. A yelimaala e la zɔmin tonton zie bɔɔde neɛ bee aŋa o tɔ, kyɛ ka a zɔmin tonton zie waa a nɔ ira ko a gbuli ba naŋ be-aseŋ, ba mɛmba yɛlɛ endaa. A zɔmin tonton zie taa la sɔre ka o tuuro a noɔre yeŋloo yelinyɔgeraa aneo sagediibo kyɛ la sage ka na tuuro la yeli ŋa naŋ sɛge biŋ ana vɛŋ ka neɛ zaa baŋ o yɛlɛ.

Feroo toma

Zɔmin tonton ziiri kaŋa zaa taa la nɔ iribo kyaare a kominitiri baabo ana zɔmin tonton zie naŋ sonna, aneŋ meŋ ka ba la bambo bee ka ba bambo poɔŋ la sonna saseɛ progyɛre boyeni bee ka yaga la: a teɛrɛ lantaaloŋ yɛlɛ, yeni toma tombo kpeɛŋo, aneŋ noba naŋ ba waa yeni tage lantaa ba kominitiri poɔŋ; kyɛ la waana neŋ noɔre yeni lantaa tona baabo yɛlɛ ba irigyin bee toma poɔŋ. Zɔmin tonton ziiri taa la sɔre ka ba taa noɔre yeni ne libi bɔ ziiri mine endaare, ka ba naŋ boɔla ka ba soŋ ne libie. Zɔmin tonton ziiri taa la sɔre ka ba so ka e ka ba toma yi gbamgbale aŋa ka ba vɛŋ ka neɛ zaa nyɛ.

Zɔmin tonton zie taa la sɔre ka maŋ kale o kyaare a Hab kaŋa zaa toma zie (ka o yelizu la be bee irigyin), aneŋ kyiloo zaa ba naŋ ŋmaa biŋ a damanaa yɛlɛ bee kaabo soŋ yɛlɛ ko a Noɔre yeŋloo ka anaŋ waane dɔɔne zaa a Zɔmin tonton zie toma tombo poɔŋ.

Wikimedia Fandeesiŋ

A Wikimedia Foundation e la a non-governmental organization (NGO) naŋ taa ligali kpeɛŋo nɔ iri poɔŋ ko a Wikimedia Noɔre yeŋloo zagelaa bambo dɛndi zie aneŋ tɛgenologi, kyɛ la taa sɔre ka o maŋ bine a yɛlɛ ŋa. O maŋ waane la stretegyi wuloo yi a yɛlɛ eeboŋ aneŋ are koobo yi a Wikimedia Noɔre yeŋloo a donɛɛ zaa.

A Wikimedia Foundation toma toŋ baare ne tonton zi-endaare mine aŋa a Wikimedia Enterprise naŋ waa zie ŋa waa tonton zie naŋ so o meŋa aneŋ o meŋ merɛ.

Gɔmenaŋte toma waaloŋ

A Wikimedia Foundation (WMF) taa la zie ŋa naŋ maŋ tona kaara ba meŋa merɛ yɛlɛ, ka a maŋ toŋ Board of Trustees aneŋ WMF polisiri naŋ kyaare ne a Board of Trustees aneŋ WMF tontoneba mɛmbare.[2] A Board of Trustees, ne aŋa o mɛmbare kyɛlee yi a kominitiri, la a yelimaana meŋa, ne tontoneba naŋ are ko a WMF Chief Executive Officer (CEO). A WMF la taa sɔre ka o iri noɔre kyaare o bambo zagelaa yɛlɛ aneŋ a Wikimedia Kominitri. A WMF maŋ yeli ko la Wikimedia Noɔre yeŋloo zaa kyaare a Board of Trustee aneŋ CEO yelinyɔgeraa ba naŋ nyɔge yɛlɛ. A WMF feroo toma la o e ka ana duoro ŋa gaŋ gbamgbale kyɛ neɛ zaa na baŋ tɔ nyɛ o mɔlɔ lɛ.

A WMF waa tonton zie la tonton zie ŋa a maŋ nyera teɛbo aneŋ sommbo yire komitiiri naŋ maŋ taa noba ŋa naŋ waa zagelaa tontoneba naŋ taa bambo aneŋ nɔmbo te Kyaare a yelinyɔgeraa, kyɛ ka ba nyera sombo yire a WMF tontoneba sɛŋ saŋa ŋa ka ba naŋ wa tona ba tonɔɛ.

Feroo toma

A WMF la taa sɔre ka o iri noɔre kyaare Wikimedia progyɛre aneŋ o noɔre yeŋloo ziiri vuuroo yɛlɛ. WMF la zie ŋa naŋ maŋ maala boma biŋ ziiri bine soŋ ka be la ka Wikimedia progyɛre biŋ, kyɛ ka o la waa zie naŋ maŋ waana ne sɔfewɛɛde baabo bee maaloo. A WMF la taa sɔre ka o iri noɛre te kyaare a globale baana libi bɔ yɛlɛ. A WMF la maaleŋ taa sɔre ka o iri noɔre te kyaare a Wikimedia Enterprise progyɛre yɛlɛ.

A WMF la taa sɔre ka o iri noɔre kyaare a Faŋdeesiŋ merɛ bee lɔɔ yɛlɛ kyɛ la kaara o baabo bee kyeni soŋ yɛlɛ, aŋa yelitaare ŋmaa gili a Board of Trustees, a yuoni zaa baabo yɛlɛ aneŋ yuon gyamaa planibo, aneŋ a Wikimedia trademarks guubo yɛlɛ.

A WMF maŋ e la nenzuri mine saaware naŋ na waane kyiloo dɔɔne a yi a polisi aneŋ merɛ poɔ. Ka anaŋ wa waa yeli eraa, o maŋ te bɔ la kpaaroo yi yeŋe ligale ziiri mine.

A WMF na maale la tonton boma mine, ne a Globale Kansele zaa lantaa, a waane tage lantaa ne libi bɔ yɛlɛ ka a pɛle gbamgbaleŋ, tage neɛ zaa lantaa poɔŋ aneŋ noɔre iroo poɔŋ. Ana yeli eere ŋa na waane la yɛlɛ muno pɛlebo ne noɔre yeŋloo endaare parɛɛ poɔŋ a mene narebo a baŋ iri yeli bui bui bare.

A WMF maŋ peɛra nyɔgera yeliwaane zaa yire ziiri naŋ ba be a Noɔre yeŋloo poɔ kyɛ taa dɔɔne ne a noɔre yeŋloo toma yɛlɛ poɔŋ, aseŋ, lɛgisleetifi yelitaare aneŋ kominitiri ŋa naŋ be dabeɛŋ poɔŋ.

Baŋ ka

  1. O taa la teɛroŋ ka o de a linki paare kyapeta sɛgehi biŋ ŋa saŋa zaa ka o naŋ waa ŋmaa biŋ.
  2. zie ŋa a tontoneba naŋ paare a kɔntratare poɔŋ

Naŋ kanna gɛrɛ niŋe